Kako bi kriza u Siriji mogla preoblikovati Bliski istok

featured image

9. dec 2024. 12:58

Jedan od ključnih izazova u razumijevanju sukoba u Siriji je pokušaj čitanja jednog sukoba kroz prizmu drugog, posebno kada isti akteri sudjeluju na različitim frontovima. Nedavna ofanziva sirijskih pobunjenika, predvođenih grupama poput Hayat Tahrir al-Sham (HTS), šokirala je mnoge, donoseći značajne promjene na terenu i izazivajući pitanja o daljoj stabilnosti režima Bashara al-Assada.

Neočekivana složnost među rivalima

Nakon godina unutrašnjih sukoba, pobunjeničke grupe pokazale su iznenađujuću sposobnost saradnje, što im je omogućilo brz i učinkovit napredak. Zauzimanje Alepa, ključnog sirijskog grada, njegovog aerodroma i nekoliko vojnih baza, donijelo je Asadovom režimu najveći poraz u posljednjih nekoliko godina.

A person steps over an image of President Bashar al-Assad, after rebels seized the capital and ousted the president, in Qamishli, Syria December 8, 2024. REUTERS/Orhan Qereman

Nova dinamika u sukobu

Ofanziva je pažljivo tempirana. Prekid vatre između Hezbolaha i Izraela u Libanu omogućio je preusmjeravanje resursa i planiranje ovog napada. Assadove snage, oslabljene stalnim izraelskim napadima, nisu uspjele spriječiti ovaj prodor, koji sada dovodi u pitanje integritet režima i njegov prestiž u regiji.

Humanitarna kriza i kompleksnost opozicije

Regija sjeverne Sirije, pod kontrolom opozicije, godinama je bila dom za preko pet miliona ljudi, od kojih dva miliona živi u kampovima. Iako je HTS redefinirao svoj imidž i pokušava djelovati kao nacionalistička sirijska grupa, mnogi ostaju skeptični prema njenim stvarnim namjerama. U isto vrijeme, Turska igra ključnu ulogu u podršci opozicionim snagama, balansirajući između vojnih operacija i rješavanja izbjegličke krize kod kuće.

People waving flags ride in a vehicle, after rebels seized the capital and ousted President Bashar al-Assad, in Qamishli, Syria December 8, 2024. REUTERS/Orhan Qereman

Politički i međunarodni faktori

Turska, Rusija i Iran pokušavaju kroz pregovore oblikovati budućnost Sirije, ali Assadovo odbijanje da se sastane s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom naglašava duboku podijeljenost. Istovremeno, Izrael, suočen s eskalacijom sukoba, mora promišljati svoju strategiju u regiji, jer svaki destabilizirajući faktor može imati nepredvidive posljedice.

Sirijski sukob ulazi u novu fazu, u kojoj se stari savezi preispituju, a unutrašnje napetosti dodatno produbljuju. Ofanziva u Alepu simbolizira ne samo slabosti režima, već i složenost opozicije, humanitarnih pitanja i geopolitičkih interesa koji oblikuju ovaj dugotrajni konflikt.

Ovakva dešavanja zahtijevaju pažljivo praćenje, jer svaka promjena na terenu može imati dalekosežne posljedice, ne samo za Siriju, već i za cijelu regiju, zaključuje kolumnista MEE, David Hearst.