Izrael “ušetao” na vrh Golana: Zašto je važna kontrola nad najvišim vrhom Sirije
Izrael je okupirao Golansku visoravan tokom Šestodnevnog rata 1967. godine, što je rezultiralo godinama napetosti između Izraela i Sirije. U nedjelju su pobunjenici zbacili sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, završavajući decenije vladavine Baath partije. Ovaj događaj je unio novu dinamiku u dugogodišnje sporove oko Golanske visoravni.
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu proglasio je ništavnim sporazum iz 1974. godine, kojim je uspostavljena tampon zona između Izraela i Sirije pod nadzorom UN-a. Ovo označava značajan pomak u izraelskom pristupu prema Golanu i povećava napetosti u regiji.
Izraelski napredak i reakcije
Prema izvještajima Sirijske opservatorije za ljudska prava (SOHR), izraelske snage su zauzele strateške položaje na planini Hermon, u dijelovima koje je Izrael evakuirao nakon sporazuma iz 1974. godine. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar opisao je potez kao „privremeni korak iz sigurnosnih razloga“, dok izvori iz Sirije tvrde da je izraelska vojska napredovala 10 kilometara u sirijsku teritoriju.
Geostrateški značaj Golana
Golanska visoravan je ključna zbog svoje visinske prednosti i strateške lokacije. Planina Hermon pruža opsežnu preglednost nad regijom, omogućavajući nadzor nad sirijskim teritorijama, Damaskom, i dijelovima Libana koji su povezani s Hezbolahom. Izraelski analitičari ističu da bi radarski sistemi postavljeni na Hermonu mogli pokrivati šire područje, uključujući rute kojima prolazi oružje iz Irana.
Nove geopolitičke kalkulacije
Pitanje Golana ulazi u novu fazu sa zbacivanjem Assada i usponom Hay'at Tahrir al-Shama (HTS) na vlast. Porodica vođe HTS-a, Abu Mohammada al-Jolanija, ima korijene na Golanskoj visoravni, što dodatno komplicira situaciju. Iako je Joulani izrazio želju za izbjegavanjem antagonizma prema susjednim državama, nije jasno hoće li podržati ponovno uspostavljanje sirijskog suvereniteta nad Golanom.
Regionalne implikacije
Netanyahu je podigao nivo pripravnosti izraelskih snaga, uz dodatne mjere na Golanskoj visoravni. Istovremeno, pad Assada predstavlja izazov za Iran, koji je koristio Siriju kao ključnu logističku vezu s libanonskim Hezbolahom. Novi sigurnosni izazovi za Izrael uključuju potencijalne prijetnje preko granice i povećanu aktivnost pobunjenika.
Golanska visoravan ostaje simbol dugotrajnog sukoba i strateško područje koje će oblikovati daljnje odnose između Izraela, Sirije, i šireg regiona. Odluka Izraela da poništi sporazum iz 1974. godine označava novu fazu nesigurnosti u regiji.
