Hronologija uvedenih sankcija Miloradu Dodiku i saradnicima- zašto su svi pokušaji promjene vlasništva nad firmama završili neuspjehom
Dok se predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik na svom porodičnom imanju u Laktašima oporavlja nakon operacije u Beogradu, gdje je podvrgnut laparoskopskoj operaciji rješavanja hernije hijatusa jednjaka, njegovi najbliži saradnici suočavaju se sa novim sankcijama američkog Ministarstva financija.
Na crnu listu je ove sedmice stavljen ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac, kojeg je Washington označio odgovornim za korupciju i učestvovanje u postupcima čiji je cilj destabilizacija Bosne i Hercegovine.
Osim Košarca na “crnoj listi” američkog Ministarstva financija završila su trojica poduzetnika Mirko Dobrić i Aleksandar Dobrić, koji su, nakon što je Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a sankcionisala i sina i kćerku Milorada Dodika, od porodice Dodik formalno preuzeli vlasništvo nad restoranom „Agape“ i firmom „Fruit eco“, kao i Vlatko Vukotić, bivši novinar “Alternativne televizije”, zaposlenik Prointera ITSS”, te vlasnik firme “Vorto”, također sankcionisane. Osim kompanije Vorto, sankcionisane su još i kompanije Nimbus Innovations i Zelena Jabuka.
Prvo najavio osnivanje banke u RS-u
Odmah nakon što je stavljen na američku crnu listu Dodik je najavio formiranje banke u RS-u za unutrašnji platni promet za sankcionisana lica i da tu SAD neće moći ništa učiniti. Osim banke, kao moguću opciju isplate ličnog dohotka spominjao je i Pošte RS, ne objasnivši kako misli da će Pošte pristati da isplaćuju plaću osobama koje su na američkoj crnoj listi i pod sankcijama. Kada su obje opcije propale, Narodna skupština Republike Srpske NSRS napravila je presedan te je usvojila dopune Zakona o radu ovog bh. entiteta koje bi trebale omogućiti isplaćivanje plata u gotovom novcu zvaničnicima koji su pod američkim sankcijama.
Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o radu RS definisano je da poslodavac može u gotovom novcu isplatiti radnicima platu i druga lična primanja. Kako je obrazloženo u NSRS, takva praksa je u skladu sa praksama u Evropi i regionu.
U međuvremenu, budući da su se i oni našli na američkoj crnoj listi, Dodikova djeca, sin Igor i kćerka Gorica, nakon što su im pogašeni računi u svim firmama, počeli su vlasništvo nad kompanijama prebacivati na druge osobe ili registrirali nova preduzeća.
Krajem aprila ove godine, na adresi Gornji Podgradci bb, Gradiška, osnovano je preduzeće „Zelena jabuka“ čiji direktor i vlasnik je Mirko Dobrić, rođak porodice. Novoosnovano preduzeće nalazi se na istoj adresi kao i preduzeće „Fruit Eco“,u vlasništvu Igora Dodika i Dobrića, samo što se za razliku od njega ne bavi gajenjem jezgričastog i koštunjavog voća,već gajenjem bobičastog, orašastog i ostalog voća.
Poslovni poduhvat je trajao do decembra ove godine, kada su vlasnik “Agape Best-a” Aleksandar Dobrić i njegov otac koji stoji iza firme “Zelena Jabuka” Mirko Dobrić, koji su nakon sankcija od porodice Dodik formalno preuzeli vlasništvo nad restoranom „Agape“ i firmom „Fruit eco“, završili na listi sankcionisanih osoba.
Promjena vlasništva firmi
S druge strane Gorica Dodik, poslovanje svoje firme Agro voće prebacila je na supruga Pavla Ćorovića koji se vodi kao vlasik „Agro destila“, kompanije osnovane 2016. godine, koja se bavi proizvodnjom voćnog destilata i vrhunskih domaćih rakija, među kojima i Djedova rakija i Krajiška ljepotica, čiji kupci su i Vlada RS, Narodna skupština RS te Palata Republike.
Sličan pokušaj restrukturiranja preduzela je i firma Prointer, ali bez uspjeha. Na temeljima ove kompanije osnovana je nova firma „Invictus Technology“, koja je ubrzo ugašena zbog nemogućnosti poslovanja preko banaka u RS-u, koje zbog sankcija nisu željele da se upuštaju u poslovanje s ovom firmom. Ove mjere su se negativno odrazile i na druge firme povezane s Dodikom, uključujući „Infinity International Group“, koja je bila vlasnik ili većinski akcionar pet drugih kompanija u BiH, među kojima su „Prointer ITSS“, „Kaldera Company“, „Infinity Media“, „K-2 Audio Services (ATV)“ i „Una World Network“.
Podsjećamo, Invictus Technology Group“ je nastala nakon što su „Prointer“ i „Infinity International Group“ dospjeli na američku „crnu listu“. Nakon što su bili primorani da ugase firmu, direktor “Invictus Technology Groupa Bojan Vujić najavio je i moguće tužbe protiv banaka, jer su im, kako je istakao, onemogućile poslovanje.
Kompaniji Nimbus Innovations, koja je pokušavala održati poslovanje firme Sirius 2010, krajem godine ugašen račun u banci, što je dodatno povećalo pritisak na njihov rad.
Ovime se još više steže finansijski obruč oko Dodika, porodice Dodik, kao i njegovih najbližih saradnika.
„“Dodik i njegova porodica nastavljaju se oslanjati na saradnike od povjerenja kako bi prikrili svoju upletenost u nove poslovne poduhvate, obogaćujući sebe i svoje prijatelje dok pokušavaju zaobići američke sankcije”, rekao je vršitelj dužnosti podtajnika Ministarstva financija za terorizam i financijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith nakon što su uvedene sankcije Dodikovoj djeci.
Sjedinjene Američke Države upozoravale su da će odgovornost za ove poslovne sheme biti tražena od svih koji su omogućili njihovu realizaciju.
Način na koji su firme u vlasništvu Dodikove porodice stjecale enormnu finansijsku dobit iz budžetske kase, najbolje pokazuje sljedeći primjer da su tri sankcionisane firme povezane sa Dodikom i njegovom porodicom na tenderima dobile 1.801 posao vrijedan 240,4 miliona eura. Od toga najviše poslova je dobio Prointer ITSS Banja Luka (1147), Kaldera Company (263), a Sirius 2010 (213).
Dodik, kojeg 25. decembra čeka novo ročište na Sudu BiH, gdje mu se, zajedno sa vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Milošem Lukićem sudi se zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, nije dao značajnije izjave povodom novih sankcija.
Hronologija sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a.
Januar 2017. – Uvedene sankcije Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH i opstrukcije Dejtonskog sporazuma.
Januar 2022. – Amerika je proširila sankcije Miloradu Dodiku zbog korupcijskih aktivnosti te prijetnje stabilnosti BiH. Sankcionisan zbog korištenja službenog položaja za lično bogaćenje kroz mito i korupciju.
Januar 2022. – Sankcionisana Alternativna televizija Banjaluka zbog medijske podrške Dodikovim koruptivnim radnjama.
Juli 2023. – Sankcije uvedene članu Predsedništva BiH Željki Cvijanović, predsedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću, premijeru RS Radovanu Viškoviću i ministru pravde RS Milošu Bukejloviću.
Oktobar 2023. – Sankcije se uvode Dodikovoj deci, Igoru i Gorici i njihovim firmama, uz obrazloženje da su omogućili tekuću korupciju čelnika bosanskih Srba.
Novembar 2023. – Sankcije Petru Đokiću, ministru energetike i rudarstva, kao i Savi Cvijetinoviću i Dušku Peroviću. Đokić je 2017. godine sa hrvatskim ministrom zaštite okoliša i energetike potpisao ugovor o izgradnji plinovoda iz Hrvatske do rafinerije Bosanski Brod, koja je u vlasništvu ruske kompanije, u RS. Sklapanje takvog sporazuma označeno je kao prijetnja provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.
Mart 2024. – Sankcije se uvode Srebrenki Golić, Branislavu Okuki i Jeleni Pajić Baštinac.
Juni 2024. – Sankcije „Infinity International Group-u“, Đorđu Đuriću i Milenku Čičiću.
Kao što se može vidjeti, sankcije protiv Dodika, njegovih saradnika i firmi postale su dugotrajan proces, a strategije za njihovo izbjegavanje, kao što su prebacivanje vlasništva ili restrukturiranje, nisu urodile plodom.
