Hapšenje šefa Telegrama moglo bi Rusima zakomplicirati vođenje rata u Ukrajini

featured image

28. aug 2024. 11:59

Telegram naširoko koriste ruske oružane snage, a platformu strogo regulira Kremlj. Hapšenje suosnivača Telegrama Pavela Durova u subotu u Francuskoj moglo bi zakomplicirati ruske vojne planove u Ukrajini, tvrde stručnjaci.

Telegram je vrlo popularan među govornicima ruskog jezika i igra ključnu ulogu u ratu u Ukrajini, kako za operacije na terenu tako i za širenje ruske propagande. Prema istraživačkom centru Instituta za proučavanje rata, to je “glavna alternativa službenim komunikacijama za rusko vojno osoblje u Ukrajini”.

“Telegram se ne koristi samo kao izvor vijesti, već i za koordinaciju djelovanja na različitim nivoima, za pohranjivanje videa, dijeljenje velikih datoteka i sve te vrste stvari, a imate puno kanala više ili manje izravno povezanih s Kremljem ili s Ministarstvom obrane Rusije”, rekla je za Euronews Christine Dugoin-Clément, istraživačica na Poslovnoj školi Sorbonne.

Founder and CEO of Telegram Pavel Durov delivers a keynote speech during the Mobile World Congress in Barcelona, Spain February 23, 2016. REUTERS/Albert Gea

Podsjetimo, u subotu navečer u zračnoj luci Paris-Le Bourget uhapšen je Pavel Durov, milijarder koji je suosnovao aplikaciju za dopisivanje Telegram. Durov se smatra odgovornim za slabu kontrolu koja je omogućila kriminalne aktivnosti na platformi. Prema informacijama francuskih medija optužen je za više kaznenih djela kao što su podržavanje terorizma, posjedovanje droge, prevaru, pranje novca, primanje ukradene robe i posjedovanje pedofilskog sadržaja.

Pojedinci su u znak prosvjeda što je uhapšen šef Telegrama ostavili avione od papira, što je logo aplikacije, te poruke “Oslobodite Pavla Durova” ispred francuske ambasade u Moskvi. Među porukama je bilo i “Poštujte slobodu govora, ne slijedite Putina”, a prosvjednika koji je nosio tu poruku udaljila je policija.

Durov je rođen je u Rusiji, no živi u Dubaiju gdje je i sjedište Telegrama. Iz Rusije je otišao 2014. godine zbog toga što na platformi koja je prethodila Telegramu i koju je prodao – VKonktakte nije udovoljio zahtjevima vlade da onemogući komunikaciju oporbenim zajednicama.

ruskim vlastima imao je problem i u vezi Telegrama 2018. godine kada je Moskva željela dobiti kontrolu nad sadržajem enkriptiranih poruka na platformi. To im nije pošlo za rukom. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, Kremlj je uspio njime manipulirati uvođenjem strožih zakona u vezi s aktivnostima platforme što im je ipak omogućilo neki uvid.

A participant of a one-person picket demonstrates a placard to bring attention to the arrest of Pavel Durov, founder and CEO of the Telegram messaging app, near the French embassy in Moscow, Russia August 25, 2024. A slogan on the placard reads: “Freedom for Pavel Durov”. REUTERS/Yulia Morozova

“Vlasnici kanala koji su prikupili više od 10.000 pratitelja moraju dati informacije Roskomnadzoru, koji je zadužen za kontrolu svih medija i društvenih mreža”, kaže Dugoin-Clément. “U istom zakonu objašnjavaju da, ako imate kanal koji prati više od 500.000 korisnika, morate dati sve podatke o svojim korisnicima zatraže li to Roskomnadzoror ili FSB. Dakle, ne postoji baš kontrola platforme, ali recimo da postoji jedna vrsta saradnje.”

Hoće li Rusi napustiti Telegram?

Budući da je izvršni direktor platforme u zatvoru u zemlji Evropske unije, ruske snage mogle bi početi napuštati Telegram, a u ekstremnom scenariju aplikacija bi mogla biti i blokirana.

Ta neizvjesnost vjerojatno će uticati na ruske operacije na prvoj liniji, čak i ako se čini malo vjerovatnim da bi francuske vlasti mogle otkriti informacije u šifriranim razgovorima.

“Mogli bi pokušati to učiniti. Bilo bi to protivzakonito, jer na razini EU ne postoji odluka o dopuštenju čitanja poruka”, rekao je Axel Legay s Ecole Polytechnique de Louvain.

“Prije tri mjeseca, EU nije mogla postići dogovor o tome. Pa da, mogli su to pokušati s tajnim službama ili bilo čime. Ali stvarno to sada nije glavni problem.”

Pritvaranje Durova pretvara se u diplomatski incident između Francuske i Rusije. Rusko veleposlanstvo u Parizu optužilo je Francusku za odbijanje saradnje, na što je francuski predsjednik Emanuel Macron izjavio kako hapšenje nije bila “politička odluka”.