Geopolitičke kalkulacije u punom zamahu: SAD traži puni profit od ukrajinskih minerala, sve dok dug ne bude plaćen!
Geopolitičke kalkulacije u vezi sa postizanjem mira u Ukrajini su u punom zamahu. Dok se na jednoj strani vode pregovori između Rusije, Amerike i Ukrajine u vezi sa postizanjem primirja, na drugoj SAD i Ukrajina razmatraju tačke sporazuma o budućem korištenju ukrajinskih prirodnih resursa.
Najnoviji američki prijedlog, prema informacijama koje je objavio Reuters, predviđa da Kijev šalje Washingtonu sav profit iz fonda koji kontroliše ukrajinske resurse dok Ukrajina ne otplati svu američku ratnu pomoć, uz kamate.
Uslovi sporazuma o mineralima između Ukrajine i SAD-a još uvijek nisu finalizirani, rekli su ukrajinski zvaničnici u petak, nakon što je sažetak najnovije ponude Washingtona pokazao da zahtijeva sav prihod Ukrajine od prirodnih resursa na više godina.
Pravo prvokupa
Ukrajini su u ovim pregovorima izuzetno važne sigurnosne garancije, ali ih SAD ne daju ni u novoj revidiranoj verziji nacrta sporazuma. Umjesto toga, zahtijeva da ova zemlja sav prihod od korištenja prirodnih resursa, kojima upravljaju državna i privatna preduzeća, uloži u zajednički investicioni fond.
Kako navodi Reuters, prema sažetku, prijedlog predviđa da Washington dobije pravo prvokupa na izvađene resurse i nadoknadi sav novac koji je dao Ukrajini od 2022. godine, uz kamatu od 4% godišnje, prije nego što Ukrajina dobije pristup profitima fonda.
U suštini, prijedlog osigurava da SAD prvo povrati svoja ulaganja s kamatom, a tek onda Ukrajina može ostvarivati bilo kakvu korist od tih resursa.
Ovim zajedničkim investicionim fondom upravljala bi Američka međunarodna razvojna finansijska korporacija, a upravni odbor bi se sastojao od pet članova, od kojih bi tri imenovale Sjedinjene Države, a dva Ukrajina.
Zamjenica premijera Ukrajine Yulia Svyrydenko izjavila je da će Kijev objaviti svoj stav tek kada se postigne konsenzus među ukrajinskim zvaničnicima. Mykhailo Podolyak, visoki zvaničnik iz kabineta predsjednika Zelenskog, potvrdio je da nacrt još nije finaliziran, dodajući da su konsultacije još uvijek u toku.
Na drugoj strani portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće James Hewitt ističe kako sporazum „nudi Ukrajini priliku da uspostavi trajnu ekonomsku saradnju sa Sjedinjenim Državama, što bi bio temelj dugoročne sigurnosti i mira.
Niko ne odustaje od svojih zahtjeva
Iako je Kijev prihvatio američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre, Moskva je to odbila, zahtijevajući ublažavanje sankcija koje su uvedene prema njoj nakon invazije na Ukrajinu, prije bilo kakvog pomorskog primirja. Prošle sedmice, Kijev i Moskva su ipak postigli dogovor o obustavi napada na energetsku infrastrukturu i pomorske ciljeve. Uprkos ovom dogovoru, Ukrajina i Moskva nisu se pomjerile sa početnih tački zahtjeva. Ukrajina bi možda i odustala od članstva u NATO-u, ali ne i od teritorija koje je invazijom prisvojila Rusija, dok s druge strane Moskva ponavlja kako ne odustaje od svojih zahtjeva da se Ukrajina demilitarizira i odustane od NATO-a.
U cijelom ovom procesu predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky nastoji ne praviti krive poteze, i ponovo ne naljutiti američku administraciju koja je nakon neslavnog susreta u Bijeloj kući sa predsjednikom i potpredsjednikom SAD-a izrazila sumnju da Zelensky uopće želi završiti ratu svojoj zemlji.
I dok Trumpova administracija vrši pritisak na Kijev da potpiše sporazum kojim bi Washington dobio udio u ukrajinskim resursima, Zelenski ponavlja da prihvata tu ideju, ali da ipak ne bi potpisao sporazum koji bi osiromašio njegovu zemlju.
„Washington stalno mijenja uslove, ali ne želim da steknu utisak da se načelno protivimo saradnji“, izjavio je Zelenski.
Da će Ukrajina i njen narod platiti najveću cijenu, moglo se naslutiti još na početku ruske invazije, ali ova zemlja sada se suočava i sa mogućnošću da za kakav takav mir založi sva svoja prirodna bogatstva od kojih ovisi i njen ekonomski razvoj, ali i dijelove svoje teritorije.
Ukrajina prva u Evropi po rezervama titanijuma
Podsjećamo, Ukrajina raspolaže značajnim ležištima rijetkih minerala, a procjene govore da njihova vrijednost doseže 12 triliona dolara. Kada se u obzir uzmu svi prirodni resursi, uključujući ugalj i prirodni gas, ta cifra raste na impresivnih 26 triliona dolara. Prema analizi Kijevske škole ekonomije (KSE), brojna nalazišta rijetkih zemnih elemenata nalaze se pretežno u centralnim dijelovima zemlje, ali su nedovoljno razvijena, što otežava precizno određivanje njihove ukupne vrijednosti. Dodatni izazov predstavlja činjenica da Rusija trenutno kontroliše oko 33 posto ukrajinskih izvora ovih strateških sirovina.
Prema analizi KSE, na teritorijama pod kontrolom ukrajinske vlade nalazi se gotovo 120 miliona metričkih tona istraženih ili djelimično istraženih rezervi kritičnih sirovina, kao i 305 miliona tona preliminarno procijenjenih resursa. Među njima su 46 ležišta titanijuma, 34 polimetalična nalazišta, 11 ležišta grafita i dva nalazišta litijuma.
Prema podacima Ministarstva finansija Ukrajine, ova zemlja zauzima prvo mjesto u Evropi po rezervama titanijuma, posjeduje trećinu evropskih rezervi litijuma i 20 posto svjetskih resursa grafita. Kada je riječ o obojenim metalima, zauzima četvrto mjesto u Evropi po bakru, peto po olovu, šesto po cinku i deveto po srebru.
