Firme i pojedinci iz Srbije i dalje pod sankcijama SAD i Britanije: Ko je ušao na crnu listu Ukrajine

Aktuelnosti Forbes Srbija 24. jul 2024. 16:55
featured image

24. jul 2024. 16:55

Na američkoj listi sankcija zbog navodnog kršenja sankcija prema Rusiji od februara nema promjena. I dalje su na njoj četiri kompanije koje su tada uvrštene u ovu evidenciju – Kominvex, Soha Info, Goodforwarding i Research and Development Company TR Industries.

Na listi je i firma MCI trading, kao i osobe povezane sa firmama sa liste – Marko Svorcan (Kominvex), Dragan Dragaš (Soha Info) i Ivan Cvetić (MCI).

Kako je Forbes Srbija pisao, Research and Development je u srpskom registru u međuvremenu promijenio ime u Onderon Systems, ali ta promjena i dalje nije evidentirana u registru sankcija američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC).

Kada je reč o Rusiji, na listi su još i aktuelni ministar u Vladi Srbije Nenad Popović (na listi je još jedan ministar – Aleksandar Vulin – ali ne zbog Rusije), kao i Miša Vacić. Listu firmi iz Srbije sankcionisanih zbog Rusije zaključuje Bassire Group, ali reč je o kompaniji u vlasništvu ruskog državljanina Nikolaja Levina, koja ima sjedište u Beogradu.

Promjena na listi sankcija EU?

Međutim, promjena se izgleda dogodila na listi sankcija Evropske unije. U isto vrijeme kada su SAD objavile da su na listu OFAC-a uvrstili četiri kompanije iz Srbije, mediji su prenijeli da je na evropsku listu sankcija ušla firma Conex iz Srbije.

Uvidom u listu EU koja je poslednji put ažurirana prije pet dana odnosno 19. jula, pretraga ne daje naziv firme Conex. Tu su samo dva fizička lica.

Jedno lice je Bogoljub Karić koji je evidentiran u okviru programa Belorusija. Kako se navodi, on je „srpski biznismen i političar, povezan sa kompanijom Dana Holdings“. Kako se dalje može vidjeti, on je na listi od 3. juna 2022. i pored objašnjenja da je povezan sa pomenutom kompanijom, navodi se i da je „zajedno sa članovima porodice razvio mrežu kompanija za nekretnine u Belorusiji i negovao mrežu kontakata sa porodicom Aleksandra Lukašenka“.

Druga osoba na listi je Aleksandra Meljničenko koja je svrstana u program Ukrajina. Među informacijama dostupnim na sajtu EU se može videti da je njen suprug Andrej Meljničenko 9. marta 2022. prenio na nju vlasništvo nad proizvođačem đubriva EuroChem group i kompaniju za proizvodnju uglja SUEK. Postala je i stvarni vlasnik Firstline trasta.

Reuters

Britanci nisu mijenjali spisak

I na britanskoj listi sankcija moguće je naći firmu Dana Holdings, koja se vodi u grupi bjeloruskih entiteta pod sankcijama.

Na istoj listi je i AvioChem koji je u grupi firmi iz Rusije. Na sajtu britanske vlade navodi se da su uključeni ili su bili uključeni u destabilizaciju Ukrajine ili podrivanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta ili nezavisnosti, tako što su dostavljali robu ili tehnologiju koja je mogla da doprinese destabilizaciji Ukrajine i dr. Iako se vodi u grupi ruskih firmi, na sajtu britanske vlade se navodi i njena adresa u Surčinu i kontakt podaci.

Japanci i Milošević

Listu sankcija vodi i japansko Ministarstvo finansija i na njoj su fizička lica i entiteti iz nekoliko zemalja svijeta. Međutim, nema državljana ili firmi iz Srbije zbog rata u Ukrajini. Zanimljivo je da su na listi sankcija Japana i dalje ljudi iz vremena Miloševića od kojih mnogi nisu živi. Tu su Milošević i njegova uža porodica, brat Borislav, Milan Milutinović, Dragoljub Ojdanić, Vlajko Stojiljković…

Ko je na listi sankcija Ukrajine

Svoju listu, i to veoma sadržajnu, vodi i ratom pogođena Ukrajina. Kao i druge zemlje, i Ukrajinci vode listu osoba, kao i listu kompanija i drugih entiteta koje su sankcionisali.

Uvid u ove liste ipak pokazuje da vlasti Ukrajine dosad nisu sankcionisale nijednu firmu iz Srbije.

Spisak pravnih lica, poslednji put ažuriran 16. jula, sadrži gotovo 11.000 firmi i drugih organizacija. Najviše ih je iz Rusije, ali dolaze i iz više od 50 drugih država.

Tu su čak i dvije firme iz Hrvatske i jedna iz Bugarske. Navedene su i kompanije iz drugih članica EU kao što su Austrija, Italija, Nemačka, Francuska, Španija, Irska, Estonija, Kipar, Letonija, Malta i druge, ali nema srpskih kompanija.

Ipak, na drugoj listi, listi pojedinaca, ima srpskih državljana. Prvi dekreti o stavljanju na listu sankcija, a na kojima su se našla imena državljana Srbija, donijeti su još 2015.

Neki od dekreta su redovno obnavljani odnosno ponovo donošeni jer su sankcije izricane na periode od godinu, tri ili pet, a često pominjana imena su Dragoslav Bokan, Vladimir Đukanović, Stevica Deđanski, Vladimir Kršljanin.

Na listi sankcija su se pojavila i imena Milovana Bojića i Aleksandra Šešelja. Od početka rata u Ukrajini, doneta su dva dekreta predsednika Ukrajine i u njima su se našla imena, između ostalih, Bokana, Bojića, Šešelja, kao i još nekoliko građana Srbije – Velimir Marjanović, Nikola Mirković, Jovan Palalić, Snežana Petrović, Ognjen Pantović, Milovan Bajagić, Dubravko Bojić i dr.

Tešić, Radoičić i Veselinović

I na američkoj i na britanskoj listi sankcija, mogu se naći imena Slobodana Tešića, Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića.

Britanci su im izrekli mjere zamrzavanja imovine i zabrane putovanja od decembra 2022, a sva trojica su na listi globalnih antikorupcijskih sankcija.

Za Radoičića Vlada Ujedinjenog kraljevstva navodi da je bio „uključen u ozbiljnu korupciju u vezi sa pronevjerom imovine (npr. ugovori za javnu infrastrukturu) i da je finansijski profitirao ili stekao drugu korist od iste“. Obrazloženje za Veselinovića je slično odnosno da je finansijski profitirao od ozbiljne korupcije i dodaje se da su njegove firme nepropisno dobijale ugovore od javnih službenika.

Kada je riječ o Tešiću, navodi se da je htio da nagradi stranog javnog službenika za nepropisno obavljanje funkcije. „Konkretno, Tešić je to uradio podmićivanjem glavnog tužioca Barašina i ministra odbrane Cikotića“, navodi se na sajtu britanske vlade.

Na listi američkih sankcija OFAC nalazi se i nekoliko lica za koje se navodi da su povezani sa Slobodanom Tešićem (Goran Andrić, Nikola Brkić, Sreten Cvjetković, Esad Kapidžić, Ljubo Maričić, Želimir i Zoran Petrović, Nebojša Šarenac, Milan Subotić) i firme (Araneks, Partizan Tech, Tehnoglobal systems, Vectura Trans).