Evo šta je na kocki na Bliskom istoku pod Trumpovim drugim mandatom

Ako je Trumpov prvi mandat pokazatelj njegovih prioriteta, novoizabrani predsjednik će vjerovatno Bliski istok postaviti visoko na listi svojih zadataka.

Tokom svojih prvih četiri godine u Bijeloj kući, Trump je napravio važne korake u regiji. Saudijska Arabija bila je prva zemlja koju je posjetio kao predsjednik, što je bio presedan. Pokušao je posredovati u “dogovoru stoljeća” između Izraela i Palestine, ojačao je veze između Izraela i arapskih zemalja te pojačao pritisak na Iran.

Međutim, Bliski istok se značajno promijenio otkako je Trump napustio funkciju 2021. godine, pa sada sve regionalne sile pomno prate kako će se nositi s ovim novim okolnostima.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu reagirao je izjavom na društvenoj mreži X: „Vaš historijski povratak u Bijelu kuću nudi novi početak za Ameriku i ponovno snažno savezništvo s Izraelom. Ovo je velika pobjeda!”

Zaljevske arapske zemlje također su pozdravile Trumpovu pobjedu. Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud i prestolonasljednik Mohamed bin Salman čestitali su mu na izboru, dok su iz UAE izjavili: “UAE i SAD su ujedinjeni u trajnom partnerstvu zasnovanom na zajedničkim ambicijama za napredak.”

Iran je, s druge strane, umanjio značaj Trumpove pobjede. Prema državnim medijima, glasnogovornica iranske vlade Fatemeh Mohajerani izjavila je da “nema značajne razlike” u tome ko će biti predsjednik SAD-a, jer „opšta politika SAD-a prema Iranu ostaje nepromijenjena”.

Evo kako bi Trumpova pobjeda mogla utjecati na ključne igrače u regiji Bliskog istoka:

Novoizabrani predsjednik Donald Trump vjerovatno će fokusirati napore na stabilizaciju izraelsko-palestinskih odnosa i integraciju Izraela u širu regiju Bliskog istoka, predviđaju analitičari. Jedan od prioriteta mogao bi biti završetak ratova u Gazi i Libanu, koji bi prema Trumpovom pristupu trebali biti riješeni prije njegove inauguracije 20. januara.

Mustafa Barghouti, lider Palestinske nacionalne inicijative, smatra da će Netanyahu imati posla s Trumpom koji je spreman pokazati manje tolerancije prema produženim sukobima nego što je navikao. Barghouti naglašava, međutim, da s palestinskog stajališta, Trumpova administracija neće donijeti veliku razliku, budući da su prethodne američke administracije, prema njegovom mišljenju, bile pristrasne u korist Izraela.

Tražit će da premijer Izraela proglasi pobjedu

Alon Pinkas, bivši izraelski diplomata, dodaje da Trump želi izbjeći situaciju u kojoj bi bliskoistočni sukobi postali hitno pitanje njegovog mandata. Prema Pinkasu, Trump bi mogao od Netanyahua tražiti da „proglasi pobjedu“ kako bi se potom preko posrednika pokušao postići dogovor kojim bi sukobi bili stavljeni pod kontrolu.

Tokom kampanje, Trump nije jasno definisao kako bi reagovao na sukob između Izraela i Hamasa ako ponovo postane predsjednik, niti je pojasnio kako bi njegova politika prema Bliskom istoku bila drugačija od Bidenove. U jednom od svojih izjava u aprilu, Trump je komentarisao da Izrael treba “završiti ono što je započeo” i okončati sukob “brzo”, primijetivši da Izrael “gubi PR rat” zbog fotografija i snimaka iz Gaze.

Prema Alonu Pinkasu, bivšem izraelskom diplomati, Trump ne pokazuje interes za palestinsko pitanje. Tokom svog prvog mandata nije podržavao dugogodišnju američku politiku dvodržavnog rješenja. Umjesto toga, izrazio je želju za rješenjem “koje se sviđa objema stranama”.

Palestinski lider Mustafa Barghouti izražava zabrinutost da bi Trump mogao dozvoliti Izraelu da anektira dijelove okupirane Zapadne obale, što bi, prema njegovim riječima, značilo “kraj rješenja o dvije države”.

Tokom svog prvog mandata, Trump je poduzeo niz značajnih koraka u korist Izraela. Godine 2017., priznao je Jerusalim kao glavni grad Izraela, što je označilo prekid sa višedecenijskom američkom politikom i međunarodnim konsenzusom. Osim toga, priznao je izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni, teritorijom koju je Izrael zauzeo od Sirije tokom rata 1967. godine.

Iako se često hvalio time da je „najproizraelski predsjednik u modernoj historiji“, te isticao svoj bliski i lični odnos s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, odnos između njih nije uvijek bio bez tenzija. Nakon predsjedničkih izbora 2020., Trump je Netanyahua optužio za izdaju, jer je izraelski lider čestitao Bidenu na pobjedi, što je Trump doživio kao podršku svom protivniku.

Optužio Netanyahua

Poslije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra prošle godine, Trump je kritizirao Netanyahua i izraelske obavještajne službe zbog njihove nespremnosti, tvrdeći da takav napad ne bi bio moguć da je on još uvijek bio predsjednik.

Boaz Bismut, član izraelskog parlamenta iz Netanyahuove stranke Likud, izjavio je za CNN da dolazak Trumpa u pravo vrijeme predstavlja priliku za proširenje Abrahamskog sporazuma, posebno jer se ratovi u Gazi i Libanu približavaju kraju. Ovi sporazumi, koje je omogućila prva Trumpova administracija, uspostavili su normalizaciju odnosa između Izraela i četiri arapske zemlje, ali su ujedno stavili ideju nezavisne palestinske države u drugi plan.

Bismut vjeruje da će, kada rat završi, Bliski istok trebati “pravi novi početak,” te da je Trump idealna osoba za ostvarenje vizije “novog Bliskog istoka.”

Nadav Shtrauchler, politički strateg blizak Netanyahuu, dodao je da Trumpov izbor šalje jasnu poruku izraelskim neprijateljima, poput Irana.

Na domaćem planu, izraelski premijer Netanyahu možda osjeća dodatno ohrabrenje, posebno nakon što je smijenio ministra odbrane Yoava Gallanta zbog neslaganja oko unutrašnje politike i ratnih napora.

Prema Shtrauchleru, Trumpova nepredvidljivost mogla bi značiti dodatni pritisak na Izrael da ubrza okončanje sukoba u Gazi i Libanu, te se možda usmjeri na suzbijanje iranskog uticaja u regiji.

Iran

Stručnjaci smatraju da će naredne četiri godine predstavljati najveći izazov za Islamsku Republiku Iran od njegovog osnivanja 1979. godine. Predviđa se da će Teheran biti pod intenzivnim pritiskom Trumpove administracije, s mogućim povratkom politike “maksimalnog pritiska.” Ova kampanja je tokom Trumpovog prethodnog mandata značajno izolovala Iran i oštetila njegovu ekonomiju.

Trump, koji se često predstavlja kao vješt pregovarač, nije uspio oslabiti iranski uticaj na Bliskom istoku tokom svog prvog mandata. Uprkos povlačenju iz nuklearnog sporazuma iz 2015., čime je želio obuzdati iranski nuklearni program, i ponovnom uvođenju sankcija, pa čak i naređivanju atentata na Qasema Soleimanija, ključnog iranskog vojnog komandanta, Teheran je zadržao svoje veze i uticaj u regionu.

Otkako je Trump napustio funkciju 2020. godine, Iran je intenzivirao obogaćivanje uranijuma, povećao izvoz nafte, proširio podršku regionalnim militantnim grupama i čak izveo dva direktna napada na Izrael. Ipak, dok Izrael nastavlja udare na iranske saveznike u regionu, Iran se suočava s ekonomskim problemima i unutrašnjim nezadovoljstvom, što slabi njegovu sposobnost odvraćanja.

„Islamska Republika izgleda krhko koliko su prijetnje protiv nje strašne,“ izjavio je Ali Vaez, direktor Iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi. On naglašava da je 86-godišnji vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei, suočen s brojnim krizama istovremeno, što dodatno ograničava njegovu sposobnost upravljanja situacijom.

S obzirom na napetosti u regionu i mogućnost šireg sukoba, zabrinutost raste da bi Trumpov povratak u Bijelu kuću mogao ohrabriti izraelskog premijera Netanyahua na napad na iranska nuklearna postrojenja, što je Bidenova administracija ranije upozorila kao veoma riskantno.

Ali Vaez, direktor Iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi, iznosi mogućnost da bi Trump mogao podstaći Netanyahua da brzo deluje protiv Irana prije nego što formalno preuzme dužnost, što bi moglo dovesti do eskalacije tenzija u novembru i decembru. „Izrael bi mogao pokušati da iskoristi ovu priliku da oslabi Iran i njegovu Osovinu otpora prije nego što Trump postane predsjednik. Zatim bi Trump mogao preuzeti zasluge kao mirotvorac,“ navodi Vaez.

Međutim, ova strategija mogla bi biti ometena ako Bidenova administracija odluči da spriječi Izrael u eskalaciji. Prošlog mjeseca, SAD su poslale pismo Izraelu u kojem su upozorile na moguće posljedice ukoliko se ne poboljša humanitarna situacija u Gazi, što ukazuje na napore da se obuzdaju dalja vojna dejstva u regionu pred kraj Bidenovog mandata.

Važnu ulogu u odnosu Irana i novog američkog predsjednika moglo bi imati Trumpovo reagovanje na nedavne izvještaje američkih obavještajnih službi o navodnim iranskim pokušajima atentata na njega, što je Teheran odbacio kao “nepotkrijepljene i zlonamjerne” optužbe.

Međutim, Ali Vaez, direktor Iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi, naglašava potrebu da se napravi razlika između Trumpa lično i politike njegove administracije. Vaez veruje da bi Trump, s obzirom na svoju želju da se istakne kao glavni “sklapač dogovora,” mogao biti zainteresovan za pregovore s Iranom, videći ih kao priliku da pokaže svoje veštine u postizanju sporazuma. „Trump bi mogao biti privučen izazovu da nadmudri iranske pregovarače,“ objašnjava Vaez, podsećajući da je Trump jednom izjavio: „Iran nikada nije dobio rat, ali nikada nije izgubio pregovore.“

Ipak, Vaez ističe da bi Trumpov povratak politici „maksimalnog pritiska“ na Iran mogao biti uporan sa strategijom „maksimalne podrške“ iranskom narodu, što bi moglo uključivati i pritiske za promjenu režima. Takav stav bi, prema Vaezovim riječima, dodatno udaljio mogućnost pregovora, jer bi malo ko u Trumpovom timu za nacionalnu sigurnost podržao ideju postizanja obostrano korisnog sporazuma s iranskim režimom.

Saudijska Arabija i zaljevske države

Gulfske arapske države nastavile su da sarađuju s Donaldom Trumpom i nakon njegovog odlaska iz Bijele kuće, očekujući njegov mogući povratak na funkciju. Analitičari smatraju da bi ovakav kontinuitet mogao donijeti korist zaljevskim liderima.

Odnosi između Saudijske Arabije i SAD-a u Trumpovom prvom mandatu bili su vrlo bliski. Trump je postao prvi američki predsjednik koji je kao destinaciju svog prvog zvaničnog putovanja izabrao Rijad, 2017. godine, naglašavajući važnost odnosa s kraljevstvom. Takođe, pružio je podršku prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu tokom međunarodnog pritiska zbog ubistva novinara Jamala Khashoggija 2018. godine. Tokom ove krize, saudijski lider suočio se s globalnom izolacijom, ali je Trumpova administracija nastavila da održava bliske veze s njim.

Hasan Alhasan, stručnjak za politiku Bliskog istoka u Međunarodnom institutu za strateške studije u Bahreinu, objašnjava da zaljevske države pridaju važnost međuljudskim kontaktima u međunarodnim odnosima, što im omogućava fleksibilnost u saradnji s „istomišljenicima.“ Ovaj pristup, kaže Alhasan, reflektuje način na koji zemlje Zaljeva razvijaju odnose s partnerima širom sveta.

Tokom Trumpovog mandata, Saudijska Arabija i UAE bile su aktivne u vojnom sukobu u Jemenu, dok su odnosi s Iranom bili na najnižem nivou u proteklih nekoliko decenija. Međutim, zaljevske države su u međuvremenu prilagodile svoju politiku, smanjivši vojne intervencije i uspostavljajući kontakte čak i s nekadašnjim neprijateljima, uključujući Iran. Takođe, rade na diverzifikaciji međunarodnih saveza u sve multipolarnijem svijetu, djelimično zbog opreznog stava prema ulozi SAD-a u regionu.

„S Iranom postoji šansa da se Trump vrati na stav maksimalnog pritiska, a s obzirom na poboljšane odnose zaljevskih država s Iranom, mogao bi biti pod većim pritiskom SAD-a da se pridržava te politike“, izjavio je Hasan Alhasan. Ovaj izazov bi mogao biti ključan za srednje sile poput Saudijske Arabije i UAE, koje se suočavaju s balansiranjem odnosa s Kinom, dok nastoje održati dobar odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Tokom posljednjih godina, države poput Saudijske Arabije i UAE proširile su svoje trgovinske i tehnološke veze s Kinom, iako je konkurencija između Washingtona i Pekinga postala izraženija. Saudijska Arabija i UAE pozvane su da postanu članice BRICS-a, a Saudijska Arabija je čak dobila status partnera u dijalogu u Šangajskoj organizaciji za saradnju (SCO), azijskom ekonomskom i sigurnosnom bloku predvođenom Kinom. Obje zemlje također koriste kinesku tehnologiju za ključnu infrastrukturu, što predstavlja izazov u smislu politike SAD-a prema Kini. Iako su obe države obećale ograničiti uticaj Pekinga na sektor veštačke inteligencije, zapravo se sve više oslanjaju na kinesku ekspertizu.

„Pitanje je da li će Trumpova administracija vršiti veći pritisak na zaljevske države da se odvoje od Kine u određenim područjima, a da ne spominjemo carinske i trgovinske ratove koji bi se mogli pogoršati pod Trumpom, a koji bi mogli imati utjecaj na izvozne industrije Zaljeva“, rekao je Alhasan.

Trump također želi proširiti integraciju Izraela na Bliskom istoku, no mogao bi se suočiti s izazovom odbijanja Saudijske Arabije da normalizira odnose s Izraelom dok ne vidi konkretan plan za palestinsku državnost, što Izrael odbija.

Katar, koji je među prvim zemljama čestitao Trumpu, postao je ključan za američke napore u postizanju primirja u Gazi zbog svojih odnosa s Hamasom. Međutim, ovi odnosi bi mogli predstavljati problem za Trumpa, smatra Alhasan.

„Zaljevske zemlje su vjerovatno zabrinute što bi Trumpov povratak mogao značiti za njih. Vjerovatno su vrlo pažljivi u vezi s politikom koju će on provoditi“, dodao je Alhasan.