Dodik pred gubitkom vlasti i lišavanjem slobode, ključ je u rukama HDZ-a

Predsjednik entiteta Republika Srpska i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik suočava se s najvećom političkom i pravnom krizom u svojoj karijeri. Dok se pred Sudom BiH vodi krivični postupak protiv njega zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, istovremeno jačaju političke tenzije i mogući raspad koalicije koja mu je do sada osiguravala većinu i uticaj na nivou države.

Dodik je u februaru 2025. prvostepeno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, jer je, uprkos jasnim zabranama visokog predstavnika Christiana Schmidta, potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je Schmidt prethodno poništio. Ovaj postupak je direktna posljedica njegove politike otvorenog osporavanja međunarodnog i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, uključujući prijetnje secesijom, blokade institucija i donošenje entitetskih zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih organa.

Dodik je, zajedno s Nenadom Stevandićem (Ujedinjena Srpska) i Radovanom Viškovićem (premijer RS), pod istragom Tužilaštva BiH za podrivanje ustavnog poretka, a protiv njih su raspisane i potjernice zbog ignoriranja poziva na saslušanje. Do sada, nijedna policijska agencija u BiH nije ih privela, iako su zakonski obavezane da to učine.

Nova koalicija bez SNSD-a?

Političke okolnosti dodatno se mijenjaju nakon sve izglednijeg približavanja tzv. “sarajevske trojke” (SDP, NiP, NS) sa opozicionim strankama iz Republike Srpske, uključujući Partiju demokratskog progresa (PDP) i Srpsku demokratsku stranku (SDS). Ukoliko dođe do nove većine na državnom nivou, to bi moglo označiti kraj Dodikove političke dominacije u institucijama BiH, što bi dodatno oslabilo njegovu poziciju i u entitetu RS.

Formiranje nove koalicije bez SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH otvara vrata za konkretne institucionalne korake ka stabilizaciji države, ponovnom funkcioniranju pravosuđa, sigurnosnih službi i provođenju reformi. No, jedno ključno pitanje ostaje otvoreno: šta će odlučiti HDZ BiH?

HDZ BiH kao jezičak na vagi

Kao treći ključni faktor u vlasti, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) predvođena Draganom Čovićem do sada je bila stabilan saveznik SNSD-a i Dodika na državnom nivou. Odluka HDZ-a da li će ostati uz Dodika ili se prikloniti novoj proevropskoj koaliciji mogla bi biti presudna za smjer u kojem će se politička situacija u BiH razvijati.

U slučaju da HDZ ostane uz SNSD, Dodik bi mogao dobiti privremeni politički kisik, iako bi njegova pozicija i dalje ostala ozbiljno uzdrmana. Međutim, ako se HDZ odluči za savez sa “trojkom” i opozicijom iz RS-a, to bi značilo potpunu izolaciju SNSD-a i ubrzanje procesa njegovog političkog sloma.

Secesionizam na koljenima?

Međunarodna zajednica, posebno OHR i EU, sve jasnije stavljaju do znanja da neće tolerisati dalje urušavanje ustavnog poretka BiH. Odluka visokog predstavnika o obustavi svih budžetskih sredstava za SNSD i Ujedinjenu Srpsku – uključujući i naredbu bankama da sredstva preusmjere na račun Centralne banke BiH – dodatno pritišće Dodika i njegove saveznike.

Njegova politika secesionizma, kojom je godinama prijetio raspadom BiH i otcjepljenjem RS-a, sada je ozbiljno uzdrmana. Politički izolovan, pravno ugrožen i finansijski blokiran, Dodik više nema prostor za djelovanje kakav je imao ranije.

Dok se kriza u BiH dodatno zaoštrava, pitanje nove parlamentarne većine, mogući pad Dodikove vlasti i odluke HDZ-a BiH postaju ključni faktori za budućnost zemlje. Secesionistička politika gubi tlo pod nogama, ali institucionalni i međunarodni odgovor mora biti dosljedan i pravovremen kako bi se očuvala stabilnost, funkcionalnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.