Crveno more, crna budućnost: Kako su Huti blokadom trgovine poremetili svijet – i sebe

Propovjednik Abdul Kareem vjeruje da je Jemen u posljednjih 18 mjeseci bio “na pravoj strani historije”.
On hvali odluku Huta — koji upravljaju velikim dijelom sjeverozapadnog Jemena, uključujući i glavni grad Sanu — da vojno odgovore na izraelski rat protiv Gaze.
„Nismo zaustavili izraelsku agresiju, ali smo predstavljali ozbiljnu prijetnju“, rekao je Abdul Kareem za Middle East Eye. „Šutnja na ovakvo izraelsko barbarstvo je sramotna.“
U novembru 2023, mjesec dana nakon što je Izrael započeo bombardovanje Gaze, Huti su pokrenuli kampanju dronova i raketa, gađajući brodove za koje su tvrdili da su povezani s Izraelom u Crvenom moru.
Ova akcija, koju su Huti pokrenuli u znak solidarnosti s Palestincima, izazvala je najveći poremećaj u globalnoj trgovini od pandemije koronavirusa.
Tokom 18 mjeseci, Huti su izveli napade na više od 250 vojnih i komercijalnih brodova.
U strahu od napada, brodovi koji putuju iz Evrope ka Aziji zaobilazili su Suecki kanal i Crveno more, koristeći skuplju i dužu rutu oko Rta dobre nade. Zbog toga je promet u Adenskom zaljevu pao za 70% u posljednje dvije godine.
Ova ogromna trgovinska blokada dala je Huzima diplomatsku prednost, ali je istovremeno poslužila kao opravdanje za stalne američke zračne napade na Jemen.
Nedavno su Huti pristali da zaustave napade na brodove — u zamjenu za obustavu američkih zračnih udara. Ipak, rekli su da će napadi na izraelske mete i dalje trajati.

Vojna ofanziva i nova popularnost
Napadi u znak solidarnosti s Palestincima postali su snažan alat za unutrašnju propagandu Huta, što je dovelo do povećanja regrutacije boraca. Broj pripadnika Huta porastao je sa 220.000 u 2022. na 350.000 u 2024, prema podacima UN-a.
Stručnjaci navode da su djeca sve češće meta za novačenje kroz obrazovni sistem i ljetne kampove, gdje se normalizuje militarizam.
Grupa je takođe iskoristila sukob da testira balističke i krstareće rakete, bespilotne letjelice i brodove.
„Kada je Trump pokrenuo zračne napade, rekao je da će nas uništiti“, rekao je Ali, komandant Huta u regiji al-Džauf. „Sada naređuje obustavu napada. Boriti se protiv Jemena nije jednostavno.“
Jačanje međunarodnih veza
Zahvaljujući iranskom oružju i domaće proizvedenim dronovima, Huti su pružili snažan otpor znatno skupljim američkim sistemima.
To im je osiguralo poziciju unutar tzv. „Ose otpora“ predvođene Iranom, ali i šire. Preko napada u Crvenom moru, proširili su mrežu saveznika na Irak i Afriku, pa čak i na grupe poput Al-Šababa i Al-Kaide.
Rusija je nakon kraja 2023. intenzivirala vojne i političke kontakte s Hutima, uključujući dijeljenje satelitskih podataka i prisustvo obavještajnih službi.
Cijena rata za Jemen
Mnogi Jemenci ne podržavaju odluku Huta da uvedu zemlju u globalni sukob. Najsiromašnija država Bliskog istoka već godinama trpi posljedice građanskog rata.
„Napadi na Crveno more i Izrael vratili su zlo u našu zemlju“, rekao je Saleh Taher, univerzitetski profesor iz Sane. „Opustavljenje od posljedica trajat će decenijama.“

Iako su Huti stekli reputaciju regionalne sile, efekti njihove kampanje nisu promijenili stanje u Gazi, dok su posljedice u Jemenu bile katastrofalne — stotine civila ubijeno, infrastruktura uništena, a humanitarna situacija dodatno pogoršana.
Samo jedan izraelski napad na aerodrom u Sani uzrokovao je štetu procijenjenu na 500 miliona dolara.
Poremećaji u brodskom prometu dodatno su otežali isporuku hrane, u zemlji gdje je više od polovine stanovništva ovisno o pomoći.
Prema istraživanju iz 2024. godine, 76% ispitanika smatra da su Huti svojim akcijama ugrozili šanse za širi mir u građanskom ratu.
Uprkos svemu, Abdul Kareem u Sani ostaje nepokolebljiv: „Znali smo da ćemo platiti cijenu. Shvatamo da je borba protiv agresije težak zadatak.“