BiH bez kontrole nad sopstvenom imovinom u Hrvatskoj, ko koči njeno vraćanje?
Bosna i Hercegovina, kao pravna nasljednica nekadašnje Socijalističke Republike BiH, i dalje vodi bitku za povrat svoje značajne imovine u Hrvatskoj. Riječ je o nekretninama od izuzetne vrijednosti – hotelima, odmaralištima, vilama i građevinskim zemljištima – smještenim na najatraktivnijim dijelovima Jadranske obale, uključujući Makarsku, Gradac, Split i posebno Dubrovnik. Međutim, uprkos Sporazumu o sukcesiji, proces povrata otežan je pravnim zavrzlamama i političkim barijerama.
O ovoj kompleksnoj temi za Forbes BiH govorio je Ismet Velić, pravnik i profesor na Pravnom fakultetu u Zenici, bivši pravobranilac BiH, te jedan od ključnih ljudi koji su vodili postupke za povrat državne imovine u Hrvatskoj nakon raspada Jugoslavije.
„Radi se o veoma značajnoj imovini različitih oblika – od zemljišta i vila do hotela i odmarališta, često na prestižnim lokacijama. Ova imovina nije vlasništvo samo institucija BiH, već i firmi i fizičkih lica s teritorije naše države“, ističe Velić.
Zakonske blokade i koncesije bez saglasnosti
Problem je dodatno zakompliciran nizom zakona i uredbi koje je Hrvatska donijela nakon 1990-ih, a koje efektivno onemogućavaju raspolaganje ovom imovinom. Posebno je sporan Zakon o upravljanju državnom imovinom iz 2018. godine, koji omogućava hrvatskim institucijama da imovinu BiH daju u dugoročan zakup – često bez znanja ili pristanka stvarnih titulara.
„U praksi smo imali situacije gdje je Bosna i Hercegovina uredno upisana kao vlasnik, ali je nekretnina zauzeta bez pravnog osnova. Iako tada postoje svi pravni uslovi za povrat, dugoročne koncesije de facto onemogućavaju titularima pristup imovini decenijama“, pojašnjava Velić.
Neprimjena Sporazuma o sukcesiji
Ključni međunarodni dokument koji bi trebao regulisati ovu oblast – Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, konkretno njegov Aneks G – u Hrvatskoj praktično nije implementiran. Ovaj aneks predviđa povrat i zaštitu imovine bivših republika, ali bez konkretne političke volje s obje strane, njegova pravna snaga ostaje mrtvo slovo na papiru.
„BiH poštuje svoje obaveze iz Sporazuma i vraća imovinu Hrvatskoj. Očekujemo recipročne poteze. Potrebno je postići novi, jasan bilateralni dogovor koji će precizno urediti imovinska pitanja, primjenu sukcesije i zaštitu prava vlasnika“, kaže Velić.
Vrijednost imovine u stotinama miliona KM
Procjene vrijednosti bh. imovine u Hrvatskoj variraju, ali gotovo svi stručnjaci slažu se da se radi o stotinama miliona konvertibilnih maraka. Uz sve to, otvoreni su kanali komunikacije s hrvatskim institucijama, uključujući Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo (DORH), ali bez konkretnih rezultata.
Kako vrijeme prolazi, opasnost od trajnog gubitka ove vrijedne imovine sve je veća. Rješavanje ovog pitanja zahtijeva ne samo pravnu ekspertizu, već i političku zrelost, hrabrost i – volju.
Ostaje otvoreno pitanje: hoće li vlasti BiH i Hrvatske konačno sjesti za sto i učiniti konkretan korak ka trajnom rješenju? Ili će državna imovina BiH – uz sve sporazume i zakone – ostati tuđa još najmanje narednih trideset godina?
