Arbitražna presuda Viadukt: RS koristi dugove kao alat političke destabilizacije
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim pravnim i finansijskim posljedicama nakon što je izgubila arbitražni spor sa slovenskom kompanijom Viadukt. Arbitražno vijeće u Washingtonu obavezalo je državu na isplatu 40 miliona eura, a iznos svakodnevno raste zbog obračuna kamata. Ukoliko ne dođe do isplate, Viadukt prijeti zapljenom nekretnina Centralne banke BiH u Banjaluci, Mostaru i Brčko Distriktu. Također, postoji opasnost da Eurocontrol obustavi finansiranje BHANSA-e, što bi moglo ugroziti zračni saobraćaj u zemlji.
Spor je nastao jer Vlada Republike Srpske nije ispoštovala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana kompaniji Viadukt. Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, komentarisao je slučaj ističući da ovaj spor nije jedini – BiH se suočava s potencijalnim arbitražnim dugovanjima u ukupnom iznosu od gotovo dvije milijarde KM.
Spornu obavezu priznala RS, ali teret pada na državu
Hasanović je naglasio da je dug napravljen od strane Republike Srpske, te da BiH kao država formalno nije preuzimala obaveze. Ipak, u arbitražnom postupku BiH je identifikovana kao odgovorna strana.
“Nažalost, došli smo u situaciju kada je upitno funkcionisanje BHANSA-e, a istovremeno imamo sudske presude koje ugrožavaju imovinu Centralne banke BiH,” istakao je Hasanović.
Posebno je kritizirao prijedlog ministra Srđana Amidžića koji je, prema njegovim riječima, “neadekvatan i neozbiljan”.
Politički nesporazumi oko isplate duga
Na sjednici Vijeća ministara BiH predloženo je da se dug isplati putem Fiskalnog vijeća, što bi značilo da Federacija BiH snosi veći dio tereta. Premijer FBiH, Nermin Nikšić, najavio je veto na ovu odluku, podsjećajući da je Vlada RS još 2017. priznala dug u Službenim novinama.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara, predložila je korekcije u budžetu za otplatu duga, no Hasanović upozorava da BiH trenutno funkcioniše na osnovu privremenog finansiranja te da bi takva odluka bila zakonski i operativno problematična.
Centralna banka pod prijetnjom izvršenja
Hasanović je istakao da Centralna banka BiH ima zakonsko pravo da ne izvrši transfer dobiti ukoliko je njeno poslovanje ugroženo – što je trenutno slučaj zbog sudskih postupaka nad njenom imovinom. Time se dodatno komplikuje mogućnost iznalaženja sredstava za otplatu.
Također je upozorio da nije moguće jednostrano preusmjeriti sredstva iz PDV poravnanja koja pripadaju RS-u bez sudske presude. Istovremeno, RS duguje Federaciji BiH 72 miliona KM po osnovu poravnanja za 2023. i 2024. godinu.
Novi sporovi na horizontu
Hasanović je upozorio da Viadukt nije jedini problem – u postupku su i drugi arbitražni sporovi: Nevesinje, Ugljevik i Gacko, s ukupnim potraživanjima od skoro dvije milijarde KM. Advokatska kancelarija koja zastupa Viadukt zastupa i ostale strane, što dodatno povećava rizik po budžet BiH.
“Ako se krene s naplatom Viadukta, vrlo vjerovatno ćemo za mjesec dana imati i presudu za Nevesinje,” rekao je Hasanović.
RS koristi dugove kao alat političke destabilizacije
Hasanović je zaključio da Republika Srpska koristi ovakve situacije kako bi finansijski destabilizovala državu.
“To im je strategija – da prikažu nefunkcionalnost institucija BiH, iako država nije kriva za ove dugove,” istakao je.
Upozorio je da BiH mora pažljivo postupiti kako ne bi preuzela odgovornost na način koji bi onemogućio regresne tužbe protiv RS-a u budućnosti. Posebno je problematično što u nekim dokumentima izostaje jasno navođenje da je dug nastao isključivo djelovanjem entiteta RS, čime se otvara prostor za pravne zloupotrebe.
