Američki pritisak na Kijev i popustljivost prema Moskvi: Ukrajina gubi rat i tu više nama dilema

Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da bi Rusija i Ukrajina mogle postići mirovni sporazum „ove sedmice“, dok njegov tim otvoreno prijeti da će se Washington povući iz mirovnih napora ako se uskoro ne napravi konkretan korak.

„Obje zemlje će tada početi veliki biznis sa SAD-om, koji cvjeta, i zaraditi bogatstvo,“ napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social tokom vikenda, govoreći o potencijalnom dogovoru.

Prema pisanju Wall Street Journala, pozivajući se na zapadne zvaničnike, SAD je predstavio povjerljiv dokument s ustupcima Rusiji — uključujući mogućnost priznanja nezakonite aneksije Krima i zabranu ulaska Ukrajine u NATO.

Trump je 21. aprila izjavio da su SAD imale „veoma dobre sastanke“ o ratu u Ukrajini i da će objaviti sve detalje „u naredna tri dana“.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da će ukrajinska delegacija održati naredni krug pregovora s američkim, britanskim i francuskim predstavnicima 23. aprila u Londonu.

Nakon, kako je naveo, „dobrog i detaljnog“ razgovora s britanskim premijerom Keirom Starmerom, Zelenski je poručio da je Ukrajina spremna djelovati „na najkonstruktivniji mogući način“ kako bi se postigao bezuslovni prekid vatre i dugotrajan mir.

Međutim, šef vanjskopolitičkog odbora ukrajinskog parlamenta, Oleksandr Merežko, upozorava da bi eventualno američko priznanje Krima kao ruskog bilo „ogroman skandal“ i udar na međunarodni pravni poredak — „mnogo gore od Minhena 1938.“

Druga američka ponuda uključuje pretvaranje područja oko Nuklearne elektrane Zaporožje u neutralnu zonu, moguće pod američkom kontrolom.

Američki pritisak na Kijev, a popustljivost prema Moskvi

Američko-ukrajinski odnosi dostigli su novu tačku zategnutosti. Nakon sukoba između Zelenskog, Trumpa i potpredsjednika JD Vancea u februaru, Washington je privremeno prekinuo vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini.

Istovremeno, nije bilo ozbiljnog pritiska na Moskvu, iako Rusija odbija prekid vatre koji su Ukrajina i SAD potpisali 11. marta.

Razgovori u Parizu 17. aprila — prvi visoki susret otkako je Trump ponovo preuzeo dužnost — biće nastavljeni u Londonu. Učestvovaće američki državni sekretar Marco Rubio i specijalni izaslanici Steve Witkoff i Keith Kellogg.

Rubio je 18. aprila izjavio da „vrijeme ističe“ i da SAD ima „druge prioritete“, naglasivši: „Ovo nije naš rat.“

Trump je, podsjetimo, obećao prekid rata u roku od 24 sata, što je kasnije produžio na 100 dana — koji ističu 30. aprila.

Ratno stanje na terenu: Iscrpljena Ukrajina pod ruskom ofanzivom

Dok SAD pojačava pritisak na Kijev, ruske trupe pokušavaju proboj na više frontova. Iako su ostvarili ograničene dobitke i istisnuli ukrajinske snage iz većeg dijela oblasti Kursk, front se uglavnom ne pomjera.

Komandant Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandr Sirski, upozorava na intenzivne borbe kod granice u Sumskoj oblasti i unutar teritorije Rusije.

Međutim, ukrajinska sposobnost da se odbrani od narednog ruskog talasa pod znakom je pitanja zbog manjka ljudstva i resursa.

Evropa kao posljednja nada za Ukrajinu?

Ako SAD ponovo povuče pomoć, postavlja se pitanje može li podijeljena Evropa popuniti prazninu.

I dok evropski lideri pozivaju na ubrzanje proizvodnje oružja, proizvođači ističu da je to dugotrajan proces koji zavisi od političke volje.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Evropa mora pokazati „izdržljivost“ jer Putinove ambicije mogu dovesti do napada na zemlje NATO-a ili EU.

Britanski premijer Starmer i francuski predsjednik Macron obećali su dodatnu podršku Kijevu.

Ukrajina ne pristaje na kompromis oko teritorija

Kijev je jasno postavio crvene linije: nema priznanja teritorija pod ruskom okupacijom, uključujući Krim, i potrebne su čvrste međunarodne garancije za sigurnost, kao i povratak otetih ukrajinskih civila i djece.

Iako je Ukrajina pristala na američki prijedlog bezuslovnog 30-dnevnog prekida vatre, Rusija je pojačala napade.

Najmanje 20 osoba, uključujući devetoro djece, ubijeno je u napadu balističkim projektilima na Krivi Rih 4. aprila, a 36 poginulih zabilježeno je 13. aprila u Sumi, nakon napada kasetnom municijom.

Putin je naredio tzv. „uskrsnji prekid vatre“ 19. aprila, ali ukrajinski vojnici na terenu tvrde da borbe nikada nisu prestale.

Upozorenje iz Evrope: Oprezno s brzim mirom

Baltičke zemlje i druge istočnoevropske članice EU-a pozivaju na oprez. Strahuje se da bi ubrzani mirovni dogovor koji bi uključivao ustupke Rusiji mogao biti opasan presedan — signal da sile mogu mijenjati granice silom.

Trumpova politika prema Ukrajini izazvala je duboke brige o budućnosti globalne sigurnosti.

Ako SAD prizna aneksiju Krima, to bi moglo ohrabriti druge autoritarne režime da silom prekrajaju mape svijeta.