UAE vrši pritisak na Trumpovu administraciju: Žele blokirati arapski plan za Gazu?
Prema izvorima bliskim administraciji SAD-a, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) intenzivno lobiraju kod Trumpove administracije kako bi osujetili prijedlog Arapske lige za rješavanje krize u Gazi. Ovaj diplomatski manevar pokazuje duboku podjelu unutar arapskog svijeta, ali i sve otvoreniju saradnju UAE s američkim i izraelskim interesima, nauštrb palestinskog pitanja, javlja MEE.
Blokada plana: Zašto UAE ne podržava Arapsku ligu?
Arapska liga je nedavno predstavila prijedlog za postizanje trajnog primirja i rješavanje humanitarne katastrofe u Gazi, ali UAE, prema tvrdnjama zvaničnika, aktivno lobira protiv ovog plana u Washingtonu. Cilj je spriječiti bilo kakvo rješenje koje bi, kako smatraju, išlo u korist Hamasu ili umanjilo izraelsku kontrolu nad situacijom.
Ovaj potez UAE dolazi u trenutku kada se arapske zemlje nalaze pod velikim pritiskom da zauzmu jedinstven stav prema izraelskoj ofanzivi u Gazi, ali je jasno da Abu Dhabi nastavlja s politikom približavanja Izraelu, što je dodatno intenzivirano Abrahamovim sporazumima iz 2020. godine.
Diplomatska igra velikih uloga
Lobiranje UAE protiv Arapske lige pokazuje duboke razlike unutar arapskog bloka, ali i slabljenje tradicionalne podrške Palestincima među zaljevskim državama. Dok Katar i Saudijska Arabija insistiraju na diplomatskom rješenju, UAE se sve više pozicionira kao saveznik izraelske politike u regiji.
Ova situacija dodatno komplikuje diplomatske napore, jer bez zajedničkog arapskog stava, svaki pokušaj postizanja mira u Gazi ostaje samo prazna inicijativa.
Da li UAE definitivno okreće leđa Palestini i postaje ključni partner izraelskih interesa na Bliskom istoku? Ova pitanja sada postaju sve relevantnija, dok Gaza nastavlja da trpi teške posljedice rata, a međunarodna zajednica ne uspijeva da pronađe rješenje.
IZRAEL OBNOVIO RAT U GAZI NAKON JEDNOSTRANOG KRAJA PRIMIRJA
Izrael je obnovio vojne operacije u Pojasu Gaze nakon što je jednostrano okončao primirje, saopćili su palestinski i međunarodni izvori. Odluka Tel Aviva dolazi u trenutku kada se humanitarna kriza u Gazi produbljuje, a mirovni pregovori i dalje ne daju konkretne rezultate.
Novo bombardovanje i civilne žrtve
Izraelske snage pokrenule su novi val zračnih napada širom Pojasa Gaze, uključujući gusto naseljene dijelove sjevernog i južnog dijela teritorije. Prema palestinskim zdravstvenim službama, desetine civila su ubijene, dok su bolnice preplavljene ranjenima.
Ova eskalacija dolazi nakon što je Izrael odbio produžiti primirje, optužujući Hamas za kršenje prethodnih sporazuma. S druge strane, Hamas tvrdi da je Izrael odbijao sve prijedloge za trajni prekid vatre te da je namjerno odugovlačio pregovore kako bi se vojno reorganizovao.
Međunarodne reakcije: Osude, ali bez konkretnih poteza
Obnavljanje sukoba izazvalo je oštre reakcije međunarodne zajednice, ali bez konkretnih mjera koje bi prisilile Izrael na obustavu napada. Ujedinjeni narodi, EU i nekoliko arapskih zemalja pozvali su na hitno primirje, dok SAD nastavlja podržavati izraelske operacije uz pozive na “suzdržanost”.
Humanitarna katastrofa u Gazi
Situacija u Gazi je alarmantna – više od 80% stanovništva je raseljeno, dok medicinske i humanitarne službe rade na rubu kolapsa. Nestašica hrane, vode i lijekova dovela je do pogoršanja humanitarnog stanja, dok međunarodne organizacije upozoravaju na rizik od gladi i širenja bolesti.
Šta slijedi?
Ovaj potez Izraela dodatno produbljuje krizu i smanjuje šanse za mirno rješenje sukoba. Dok se vojna ofanziva nastavlja, sudbina stotina hiljada civila u Gazi ostaje neizvjesna, a diplomatski pritisak međunarodne zajednice i dalje ne daje rezultate.
Hoće li ovo biti početak još krvavije faze rata ili će međunarodna zajednica konačno poduzeti odlučne korake za okončanje sukoba?
