Dodik u istom društvu: Predsjednici i premijeri koji su završili s optužbama ili u zatvoru

Bosna i Hercegovina je ponovo u fokusu svjetskih medija. Ne, zbog nekog ekonomskog ili tehnološkog dostignuća već političkih tenzija i mogućnosti da njen visokorangirani političar završi u zatvoru. Nakon što ga je Sud BiH ovog mjeseca osudio na jednogodišnju kaznu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika u BiH, Milorad Dodik nastavio je neustavno djelovanje potpisujući ukaze i zakone o zabrani rada nekoliko pravosudnih državnih institucija na području entiteta RS (Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta), čime je zemlju uveo u najveću postdejtonsku krizu.

Neodazivanje na saslušanje pred Tužilaštvom BiH dovelo je do raspisivanja centralne potjernice za Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem, koji su osumnjičeni za napad na ustavni poredak. Sud BiH im je odredio jednomjesečni pritvor, koji će stupiti na snagu nakon njihovog privođenja. Istovremeno, predsjednik Rusije Vladimir Putin je otkazao planirani susret sa Dodikom, što dodatno komplikuje njegovu političku poziciju.

Koji političari su imali problem sa zakonom

Ovaj slučaj podsjetio je na brojne druge svjetske političare koji su se suočili sa pravosudnim procesima, te iz predsjedničkih palača otišli u zatvore ili optuženičke klupe. Među njima su: bivša predsjednica i potpredsjednica Argentine Cristina Fernández de Kirchner  , brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, bivši francuski predsjednici Jacques Chirac i Nicolas Sarkozy, bivši njemački predsjednik Christian Wulff, bivši izraelski predsjednik Moshe Katsav, kao i bivši i sadašnji premijer ove zemlje Ehud Olmert  i Benjamin Netanyahu, bivši italijanski premijer Silvio Berlusconi, bivši malezijski premijeri Muhyiddin Yassin i Najib Razak, bivši južnoafrički predsjednik Jacob Zuma kao i bivši predsjednik i predsjednica Južne Koreje Lee Myung-bak i Park Geun-hye, ne treba zaboraviti ni bivšeg pakistanskog i portugalskog premijera Imrana Khana i Josea Socratesa, kao ni Donalda Trumpa, aktuelnog predsjednika SAD, koji je tokom predizborne kampanje za drugi predsjednički mandat više vremena provodio u sudnicama nego na predizbornim skupovima kako bi negirao optužbe po nekoliko tačaka.

Donald Trump je osuđen po 34 tačke optužnice zbog falsifikovanja poslovnih dokumenata kako bi prikrio isplatu od 130.000 dolara glumici filmova za odrasle Stormy Daniels pred izbore 2016, koja ga je optužila da joj je platio u zamjenu za šutnju o aferi s njom. Također je prošao istragu zbog lošeg rukovanja povjerljivim dokumentima, a FBI je zaplijenio strogo povjerljive materijale iz njegovog odmarališta Mar-a-Lago. Optužen je i za podsticanje napada na Capitol, kao i za finansijske malverzacije u New Yorku i pokušaj utjecaja na izbore u Georgiji. Sve optužbe nazvao je politički motivisanim.

Trump je na kraju oslobođen svih optužbi u vezi s isplatom novca Daniels. Sudac Juan Merchan presudio je da je bezuslovno oslobađanje “jedina zakonita kazna”, što znači da Trump nije dobio ni zatvorsku ni novčanu kaznu. Iako su porotnici zaključili da je bilo nezakonitog prikrivanja isplate, sud nije izrekao nikakve sankcije​

Korupcija i trgovina utjecajem

Također, suđenja u vezi s drugim optužbama, uključujući pokušaj utjecaja na izbore i loše rukovanje povjerljivim dokumentima, odgođena su do kraja njegovog predsjedničkog mandata, što znači da se neće suočiti s presudama dok je na vlasti.

U nastavku analiziramo slučajeve koji su izazvali najveću pažnju javnosti, a koji su predsjednike i premijere dovele do zatvora.

Nicolas Sarkozy je 2021. godine osuđen za korupciju i trgovinu utjecajem. Dobio je kaznu od tri godine zatvora, od kojih su dvije bile uslovne, dok je jednu mogao služiti kod kuće s elektronskom narukvicom. Presuda je potvrđena 2023. godine na Žalbenom sudu u Parizu, a 2024. godine je i Kasacioni sud, najviši sud u Francuskoj, odbacio njegovu žalbu, čime je presuda postala konačna.

Sarkozy je osuđen jer je pokušao podmititi sudiju Gilberta Aziberta, nudeći mu prestižan posao u Monaku u zamjenu za insajderske informacije o pravnoj istrazi.

Bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader pravosnažno je oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u aferi Hipo banka, potvrdio je Visoki krivični sud Hrvatske. Sanader je bio optužen da je 1994-1995. godine primio proviziju od 3,6 miliona kuna (478.000 evra) nakon što je austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za diplomatska predstavništva. Međutim, sud je zaključio da nisu ispunjeni uslovi za primjenu Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva, jer nije dokazana nesrazmjerna imovinska korist. Time je postupak protiv njega zastario i optužba je odbačena

Pronevjera novca

Iako je u ovom slučaju oslobođen, Sanader ostaje u zatvoru, gdje služi kaznu zbog drugih korupcijskih afera, uključujući slučaj Fimi medija i slučaj primanja mita od mađarske naftne kompanije MOL. Ukupno je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora, od kojih je već odslužio više od polovine.

Nicolas Sarkozy je 2021. godine osuđen za korupciju i trgovinu utjecajem. Dobio je kaznu od tri godine zatvora, od kojih su dvije bile uslovne, dok je jednu mogao služiti kod kuće s elektronskom narukvicom

Cristina Fernández de Kirchner, bivša predsjednica i potpredsjednica Argentine, osuđena je u decembru 2022. godine na šest godina zatvora zbog korupcije, uz doživotnu zabranu obavljanja javnih funkcija. Pravnicu i političarku Sud je proglasio krivom za prevaru u vezi s javnim radovima, posebno za dodjelu ugovora bliskom prijatelju i poslovnom saradniku njenog pokojnog supruga, bivšeg predsjednika Néstora Kirchnera.

Procjenjuje se da je kroz ovu šemu pronevjereno oko milijardu dolara, a istražitelji su otkrili nepravilnosti u najmanje 51 tenderu. Iako je tužilaštvo tražilo 12 godina zatvora, presuda joj zasad ne prijeti neposrednim zatvorom zbog njenog imuniteta kao potpredsjednice i senatorice. Kirchner je presudu nazvala politički motivisanom i najavila žalbu, dok su njene pristalice organizovale masovne proteste u Buenos Airesu.

U decembru 2024. godine, Vrhovni sud je odbacio zahtjev odbrane i potvrdio da će Cristina Fernández de Kirchner imati suđenje u ovom slučaju.

Izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu se sudi za korupciju u tri slučaja poznata kao Afera 1000, Afera 2000 i Afera 4000. Suđenje je počelo 2020. godine nakon što je 2019. postao prvi izraelski premijer koji je optužen u krivičnom postupku dok je još bio na funkciji.

Afera 1000 se odnosi na optužbe da su Netanyahu i njegova supruga primali luksuzne poklone, poput šampanjca i cigara, od bogatih biznismena u zamjenu za političke usluge. Afera 2000 uključuje optužbe da je dogovarao povoljno medijsko izvještavanje u zamjenu za zakonodavne ustupke. Afera 4000 ga tereti da je omogućio regulatorne beneficije telekomunikacionoj kompaniji Bezeq kako bi dobio pozitivno izvještavanje na portalu Walla, koji je bio pod kontrolom vlasnika Bezeqa.

Odgovor isti: Politički motivisane optužbe

Netanyahu je odbacio optužbe, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom “lovu na vještice”.

Izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu se sudi za korupciju u tri slučaja poznata kao Afera 1000, Afera 2000 i Afera 4000. Suđenje je počelo 2020. godine nakon što je 2019. postao prvi izraelski premijer koji je optužen u krivičnom postupku dok je još bio na funkciji.

Afera 1000 se odnosi na optužbe da su Netanyahu i njegova supruga primali luksuzne poklone, poput šampanjca i cigara, od bogatih biznismena u zamjenu za političke usluge.

Afera 1000 se odnosi na optužbe da su Netanyahu i njegova supruga primali luksuzne poklone, poput šampanjca i cigara, od bogatih biznismena u zamjenu za političke usluge. Afera 2000 uključuje optužbe da je dogovarao povoljno medijsko izvještavanje u zamjenu za zakonodavne ustupke. Afera 4000 ga tereti da je omogućio regulatorne beneficije telekomunikacionoj kompaniji Bezeq kako bi dobio pozitivno izvještavanje na portalu Walla, koji je bio pod kontrolom vlasnika Bezeqa.

Netanyahu odbacuje optužbe, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom “lovu na vještice”. Njegova odbrana je više puta pokušala da odloži suđenje, ali su zahtjevi odbijeni. Kako će biti okončani ovisit će nakon što se završi izraelsko brutalno ratno razaranje Gaze i njenog stanovništva. Osim ovih, Netanyahu se suočava i sa drugim optužbama. Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je naloge za njegovo hapšenje kao i hapšenje ministra odbrane Yoava Gallanta zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom izraelske vojne operacije u Gazi. Optužbe uključuju korištenje izgladnjivanja kao metode ratovanja, ubistva, progon i druga nehumana djela. Nalozi su izdani u maju 2025. godine, a sud je odbacio izraSilvio Berlusconi, bivši italijanski premijer, oslobođen je optužbi za primanje mita u tri suđenja koja su se vodila 2021., 2022. i 2023. godine. Takođe je 2015. godine oslobođen optužbi za maloljetničku prostituciju i zloupotrebu položaja.

Silvio Berlusconi među predsjednicima koji su imali podeblji dosije na ime raznih optužbi. Jedan od slučajeva ticao se tvrdnji da je Berlusconi platio pjevaču Marijanu Apiselji 157.000 eura kako bi lagao na prethodnom suđenju, gdje je bivši premijer bio optužen da je platio za seksualni odnos sa tada sedamnaestogodišnjom Karimom El Marug, poznatom kao “Rubi”. Sud je presudio da nije mogao znati njenu stvarnu dob u to vrijeme.Osim toga, Berlusconi je oslobođen optužbi za podmićivanje u vezi s maloljetničkom prostitucijom, a u nekim slučajevima optužbe su pale zbog zastare.

Slučaj Dodik

Ukoliko uporedimo ove slučajeve sa slučajem Dodik, zanimljivo je da protiv predsjednika entiteta RS nije podignuta nijedna optužnica koja bi ga teretila za korupciju, iako je na crnu listu SAD-a došao i zbog izvlačenja budžetskog novca kroz sklopljene poslove sa brojnim firmama koje su u vlasništvu članova njegove porodice ili poslovnih partnera bliskih s njim.

“Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik iskoristio je svoj službeni položaj da akumulira lično bogatstvo preko kompanija povezanih s njim i njegovim sinom Igorom, navedeno je između ostalog u obrazloženju posljednjih američkih sankcija za mnoge firme u RS povezane s Dodikom”.

Podsjećanja radi, tri sankcionisane firme povezane sa Dodikom i njegovom porodicom na tenderima su dobile 1.801 posao vrijedan 240,4 miliona eura.