Hoće li trgovinski rat donijeti išta dobro? Burbon, Harley, kozmetika, kompjuteri pod carinama, i tu nije kraj
Dok se svijet suočava sa izazovima ratnih sukoba, istovremeno se globalno razbuktava trgovinski rat. Samo nekoliko sati nakon što su SAD u srijedu uvele carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija iz EU, kontramjerama je odgovorila i Evropa, ukidajući suspenziju na carine koje je uvela na određene američke proizvode za vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa. Podsjećamo, EU je 2021. godine odlučila da suspenduje povećane carine na američke proizvode u vrijednosti od oko četiri milijarde dolara, kao odgovor na tarife koje je SAD prethodno uvela na evropske proizvode, uključujući čelik, aluminijum i druge industrijske artikle.
Njihovo novo aktiviranje u iznosu od 50 posto, odnosi se na proizvode poput burbona i farmerica dok su za motocikle Harley-Davidson 2021. godine carine iznosile 56 posto. Evropska komisija je najavila kako će kontramjere pogoditi američke proizvode u vrijednosti do 26 milijardi eura.
Odgovor na društvenim mrežama
“Budući da SAD primjenjuje carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, odgovaramo kontramjerama u vrijednosti od 26 milijardi eura, što odgovara ekonomskom opsegu američkih carina. Naše kontramjere će u potpunosti biti na snazi od 13. aprila”, kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije dodajući kako su carine štetne kako za privrednike tako i potrošače, jer remete opskrbne lance, stvaraju ekonomsku nesigurnost, ugrožavaju radna mjesta, a također će utjecati i na rast cijena.
U istom tonu je govorio i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa pozivajući na dijalog sa SAD-om, naglašavajući kako je u svijetu dovoljno ratova koje treba zaustavljati te da nije potrebno stvarati trgovinski rat.
No, na drugoj strani okeana, američki predsjednik, ljut zbog uvođenja carina od 50 posto na američki viski, već je pripremio odgovor, ustvrdivši na svojoj društvnoj mreži Truth Social kako će uvesti carine od 200 posto na sva vina, šampanjce i alkoholne proizvode koji dolaze iz Francuske i ostalih zemalja Evropske unije. Tom prilikom je kazao kako je EU jedna od najneprijateljskijih poreznih i carinskih institucija na svijetu, koja je osnovana da iskoristi SAD.
No, ovdje nije kraj listi proizvoda koji bi mogli biti obuhvaćeni mjerama. EU je već sastavila popis američkih proizvoda u vrijednosti od 18 milijardi eura, koji bi također mogli biti pogođeni carinama, uključujući kozmetiku, odjeću, drvo, soju, piletinu, meso i druge proizvode, poput žvakaćih guma i e-cigareta. Također, u ovisnosti od situacije na terenu, carine bi mogle biti pooštrene i obuhvatiti nove milijarde dolara vrijednosti robe.
EU je 2021. godine odlučila da suspenduje povećane carine na američke proizvode u vrijednosti od oko četiri milijarde dolara, kao odgovor na tarife koje je SAD prethodno uvela na evropske proizvode, uključujući čelik, aluminijum i druge industrijske artikle.
Osim EU, sa istim problemom se suočila i Kanada. Ova zemlja najveći je strani dobavljač čelika i aluminija za Sjedinjene Države. Nakon što joj je Amerika uvela carine od 25 posto na čelik i aluminijum koje su stupile na snagu 12. marta, kanadski ministar finasija Dominic LeBlanc kazao je kako će njegova zemlja odmah sutradan, 13. marta, uvesti 25 posto recipročnu carinu na dodatnih 20,7 milijardi dolara uvoza iz SAD-Sportska roba, kompjuteri kao i proizvodi od livenog gvožđa koji stižu na tržište Kanade mogli bi biti uključeni u proizvode koji će podleći caranima.
Nekoliko faza trgovinskog rata
Kako je pojasnio minstar industrije François-Philippe Champagneu, pojašnjavajući koliko su aluminij i čelik koji dolaze u Ameriku iz Kanade, važni za Sjevernu Ameriku i njene lance opskrbe, naglasio je da uvedene carine najviše pogađaju američke građane, s obzirom na to da na jedno radno mjesto u kanadskoj industriji čelika i aluminija dolazi 13 radnih mjesta u SAD-u.
Podsjećamo, kanadska pokrajina Ontario prvobitno je planirala uvesti dodatne troškove (namete) na električnu energiju koja se izvozi u SAD, ali je od toga odustala, zbog čega je Donald Trump prije dva dana odlučio da ne uvodi duplo veće carine (50 posto) na kanadski aluminij i čelik.
Trgovinski odnosi SAD-a i Kanade prošli su kroz različite faze – od visokih carina i protekcionizma do slobodne trgovine i novih sporazuma. Iako je većina robe prolazila bez carina, povremeni trgovinski sporovi (kao što su oni oko drvne građe, aluminijuma i mliječnih proizvoda) znali su s vremena na vrijeme biti u fokusu. Ako se osvrnemo samo na raniji period, odnosno Trumpov prvi mandat, ključno je nekoliko odluka: 2018. godine – SAD uvode carine od 25 posto na kanadski čelik i 10 posto na aluminijum, zbog kako je navedeno, nacionalne bezbjednosti. Kanada je odgovorila uvođenjem carina na američke proizvode (čelik, viski, poljoprivredne proizvode). 2020. godine – SAD ukidaju carine na kanadski aluminijum nakon što je Kanada zaprijetila kontramjerama i te godine dvije zemlje uključujući i Meksiko postižu novi trgovinski sporazum USMCA.
Šta je donio USMCA
USMCA (United States-Mexico-Canada Agreement) je trgovinski sporazum koji je stupio na snagu 1. jula 2020. godine, zamjenjujući prethodni sporazum NAFTA (North American Free Trade Agreement) iz 1994. godine. Novi sporazum donio je ažurirane propise o trgovini, radnim pravima, ekološkim standardima i digitalnoj ekonomiji.
Tako naprimjer, da bi automobil bio oslobođen carina, morao je imati 75 posto dijelova proizvedenih u Sjevernoj Americi (prethodno je bilo 62,5 posto).
Najmanje 40-45 posto dijelova mora biti proizvedeno od strane radnika koji zarađuju najmanje 16 dolara po satu, što favorizuje SAD i Kanadu u odnosu na Meksiko. Prema ovom sporazumu Kanada je pristala da otvori svoj mliječni sektor za veći uvoz američkih proizvoda, čime se olakšala prodaja mlijeka, sira i jogurta iz SAD-a, pri tome ukinuvši “klasu 7” mliječnih proizvoda, koja je favorizovala domaće proizvođače. Također, USMCA zabranio je oporezivanje digitalnih proizvoda (e-knjige, softvera, muzike).
Da li će novi trgovinski rat eskalirati još više i dovesti do novih ekonomskih realnosti i trgovinskih ugovora, treba sačekati. Ono što se sada od zvaničnika Kanade može čuti je da žele razgovor kao i Evropljani, i ukidanje svih američkih carina prema Kanadi, a ukoliko se to ne desi, moguće je da će ova zemlja dodatno pooštiriti svoje carine prema robi koja bude dolazila iz SAD-a.
