Faktura za ratnu pomoć je isporučena – koliko vrijede rezerve rijetkih minerala pod ukrajinskom zemljom
Da će doći dan kada će se u slučaju Ukrajine povući linija i zbrojiti pomoć, što u novcu, što u naoružanju, moglo se pretpostaviti od početka ruske agresije na ovu zemlju. Iako su međunarodni odnosi često složeni, u slučaju Ukrajine stvari su jasne. Početkom februara američki predsjednik Donald Trump pojednostavio ih je kada je novinarima u Bijeloj kući zjavio kako od Ukrajine traži izjednačenje za gotovo 375,8 milijardi dolara pomoći koju je Washington pružio Kijevu tokom rata. Trump je kao nadoknadu za pomoć naveo rijetke zemne minerale kojima Ukrajina obiluje.
Nadoknada za ratnu pomoć
“Želimo sklopiti dogovor s Ukrajinom prema kojem će oni osigurati ono što im dajemo svojim rijetkim zemnim mineralima i drugim resursima,” kazao je Trump pojhvalivši dogovor prema kojem bi Sjedinjene Države dobile pristup rijetkim mineralima Ukrajine kao nadoknadu za ratnu pomoć Washingtona Kijevu.
Prema podacima Ministarstva finansija Ukrajine, ova zemlja zauzima prvo mjesto u Evropi po rezervama titanijuma, posjeduje trećinu evropskih rezervi litijuma i 20 posto svjetskih resursa grafita.
Ukrajina raspolaže značajnim ležištima rijetkih minerala, a procjene govore da njihova vrijednost doseže 12 triliona dolara. Kada se u obzir uzmu svi prirodni resursi, uključujući ugalj i prirodni gas, ta cifra raste na impresivnih 26 triliona dolara. Prema analizi Kijevske škole ekonomije (KSE), brojna nalazišta rijetkih zemnih elemenata nalaze se pretežno u centralnim dijelovima zemlje, ali su nedovoljno razvijena, što otežava precizno određivanje njihove ukupne vrijednosti. Dodatni izazov predstavlja činjenica da Rusija trenutno kontroliše oko 33 posto ukrajinskih izvora ovih strateških sirovina.
Prema analizi KSE, na teritorijama pod kontrolom ukrajinske vlade nalazi se gotovo 120 miliona metričkih tona istraženih ili djelimično istraženih rezervi kritičnih sirovina, kao i 305 miliona tona preliminarno procijenjenih resursa. Među njima su 46 ležišta titanijuma, 34 polimetalična nalazišta, 11 ležišta grafita i dva nalazišta litijuma.
Prema podacima Ministarstva finansija Ukrajine, ova zemlja zauzima prvo mjesto u Evropi po rezervama titanijuma, posjeduje trećinu evropskih rezervi litijuma i 20 posto svjetskih resursa grafita. Kada je riječ o obojenim metalima, zauzima četvrto mjesto u Evropi po bakru, peto po olovu, šesto po cinku i deveto po srebru.
Kome je Ukrajina prodala državnu kompaniju MCC-Titanium
Krajem prošle godine, Ukrajina je, piše Kyiv Independent, prodala državnu kompaniju UMCC-Titanium – jednog od najvećih svjetskih proizvođača titanijuma i rudara rutila i cirkonijumskog koncentrata – za 96 miliona dolara kompaniji Cemin Ukraine. Ova firma je dio Neqsol Holding grupe azerbejdžanskog biznismena Nasiba Hasanova, koja također posjeduje Vodafone, drugog po veličini mobilnog operatera u Ukrajini.
Ukrajina je jedan od ključnih svjetskih proizvođača galijuma, metala neophodnog za proizvodnju poluprovodnika i LED dioda. Također, zemlja je značajan izvoznik neon gasa, koji je od suštinskog značaja za lasersku litografiju u proizvodnji čipova. Prema podacima, Ukrajina pokriva čak 90 posto potreba američke industrije čipova za ovim gasom.
Prošlogodišnji izvještaji sugeriraju da je tim Zelenskog navodno odgodio dogovor o kritičnim materijalima s administracijom bivšeg predsjednika Joea Bidena, kako bi tu ponudu mogao iznijeti Donaldu Trumpu u slučaju njegove izborne pobjede.
Međutim, ruska invazija na Ukrajinu ozbiljno je poremetila globalne lance snabdijevanja, što je dovelo do nestašice neona na tržištu. Posljedice su se naročito odrazile na američke proizvođače čipova, koji su se suočili s otežanom proizvodnjom i rastom troškova.
Ukrajina također, piše Kyiv Independent, posjeduje nalazišta materijala ključnih za nuklearnu industriju. Drži jedan posto svjetske proizvodnje cirkonijuma, kao i rezerve berilijuma i uranijuma.
Prema posljednjem vladinom istraživanju iz 2005. godine, vrijednost istraženih rezervi prirodnih resursa, uključujući ugalj i gas, iznosila je oko 150.000–200.000 dolara po stanovniku, što je u to vrijeme iznosilo oko 7–10 triliona dolara. Američka privredna komora prošlog mjeseca procijenila je vrijednost kritičnih minerala između 3 i 26 triliona dolara.
Problem, međutim, leži u geografiji. Prema podacima kompanije SecDev, globalne firme za digitalni rizik i otpornost, sirovine su neravnomjerno raspoređene širom Ukrajine, a oko 12 triliona dolara vrijednih resursa nalazi se na teritoriji pod ruskom okupacijom.
Evropski lideri kritiziraju Trumpovu ponudu
Prema podacima Američke privredne komore, Rusija trenutno kontroliše 42 posto ukrajinskih metalnih resursa i 33 posto rijetkih zemnih elemenata, kao i 63 posto nalazišta uglja, 11 posto nafte i 20 posto prirodnog gasa.
Da je raspoložen da za vojnu pomoć zauzvrat ponudi rijetke prirodne resurse svoje zemlje, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nikada nije krio. On ih je postavio kao dio plana za mir.
Prošlogodišnji izvještaji sugeriraju da je njegov tim navodno odgodio dogovor o kritičnim materijalima s administracijom bivšeg predsjednika Joea Bidena, kako bi tu ponudu mogao iznijeti Donaldu Trumpu u slučaju njegove izborne pobjede.
Prema podacima njemačkog Instituta Kiel, koji prati globalne ekonomske tokove, Sjedinjene Američke Države su od početka 2022. do kraja 2024. godine Ukrajini dodijelile više od 88 milijardi eura pomoći. Njemačka, kao drugi najveći donator, u istom periodu je izdvojila 16,3 milijarde dolara, dok je Velika Britanija obezbijedila 15,3 milijarde dolara.
Najava Donalda Trumpa da bi Ukrajina mogla biti primorana da svoje prirodne resurse koristi kao oblik nadoknade za pruženu pomoć nije prijala ušima evropskih lidera. Njemački kancelar Olaf Scholz projedlog je nazvao sebičnim i egocentričnim, poručivši kako su Kijevu njegovi resursi neophodni da finansira obnovu zemlje onog dana kada se okonča rat.
