Šta Trumpov povratak u Bijelu kuću znači za kamate u eurozoni

Uvođenje novih trgovinskih carina, smanjenje poreza i snažniji dolar uticaće na inflaciju i kamatne stope. Dok se očekuje da će Federalne rezerve (FED) zadržati ili čak pooštriti kamatne stope, Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno će nastaviti da ih snižava jer je rast u europodručju i dalje slab.

Donald Tramp (Donald Trump) juče je položio zakletvu kao 47. predsjednik SAD-a, čime počinje njegov drugi mandat za koji se smatra da će uveliko preoblikovati ekonomsku politiku kako u Sjedinjenim Državama, tako i na međunarodnom nivou.

Trampov program, koji se zasniva na sveobuhvatnim carinama na uvoz, poreskim olakšicama za korporacije, restrikcijama u imigraciji te većem pritisku na NATO saveznike, mogao bi imati dalekosežne posljedice na rast, inflaciju i kamatne stope – ne samo u SAD-u nego širom svijeta.

Trampove politike mogle bi direktno uticati na monetarne odluke Evropske centralne banke u idućim mjesecima, ubrzavajući daljnja smanjenja kamatnih stopa i utičući na kursne odnose.

Hoće li ECB nastaviti snižavati kamatne stope?

Ekonomisti predviđaju da će se razlika između monetarnih politika u SAD-u i europodručju dodatno produbiti. Dok će Federalne rezerve (FED) vjerovatno zadržati kamatne stope na postojećem nivou ili ih čak povećati kako bi obuzdale inflacijske pritiske, od ECB se očekuje da nastavi snižavati stope, piše Euronews.

Prema riječima Elen Budšon (Helene Baudchon), više ekonomistkinje u BNP Paribasu, SAD će se suočiti s inflacijskim učincima „Tramponomike“, odnosno kombinacijom trgovinskog protekcionizma i ekspanzivne fiskalne politike koja bi mogla zadržati cjenovne pritiske na visokojm nivou te prisiliti FED da i dalje održava kamatne stope ili ih čak podiže.

Za europodručje, Budšon predviđa drugačiji razvoj: “Očekivano jačanje rasta ostaće ograničeno i sputano, ali će se povratak inflacije na ciljani nivo od 2% osigurati, što će ECB-u omogućiti daljnje smanjenje kamatnih stopa.”

U Bank of America, ekonomista Ruben Segura Kajuelja (Ruben Segura-Cayuela) upozorava da bi carina od 10% na uvoz iz Evropske unije mogla negativno uticati na ekonomku aktivnost i smanjiti BDP europodručja za “0,4–0,5 postotnih bodova”.

Dodaje i da bi, ako se neizvjesnost i carinski šokovi ostvare, ECB mogao biti prisiljen smanjiti kamatne stope “za više od 25 baznih bodova” te dodatno spustiti ciljanu stopu ispod 1,5%.

Kako će carine uticati na inflaciju i euro?

Dalji smjer kamatnih stopa ECB-a zavisiće od toga kako će se Trampove politike razvijati i kakav će učinak imati na evropsku ekonomiju.

Iz Kaiša banke (CaixaBank) napominju da se ECB oslanja na “strategiju usmjerenu na ekonomske pokazatelje”, ali ističu da će njegove odluke vjerovatno biti oblikovane očekivanjima vezanim za američku ekonomsku politiku.

Trampove predložene carine – od 10–20% na sav uvoz i do 60% na kineske proizvode – mnogi vide kao inflatorne.

“Sprovođenje sveobuhvatnih carina izazvaće inflacijski pritisak u SAD-u”, kaže Rohier Kvadvlig (Rogier Quaedvlieg), ekonomista u ABN Amrou, napominjući da to protivrječi Trumpovim predizbornim obećanjima o smanjenju inflacije.

Dominik Vilson (Dominic Wilson), ekonomista u Goldmen Saksu (Goldman Sachs), upozorava na dodatne rizike za europodručje, jer je ono “posebno ranjivo” na neizvjesnost vezanu za nove trgovinske restrikcije.

“Teško je zamisliti koordiniranu fiskalnu reakciju na već ionako slabu cikličku poziciju, posebno s obzirom na političku neizvjesnost u Njemačkoj i Francuskoj”, kaže Vilson. Zbog toga i dalje smatra da je vjerovatniji daljnji pad kamatnih stopa ECB-a.

Drugi izgledni ishod Trampovih politika jest jačanje dolara, što bi moglo pritisnuti euro. Analitičar deviznih tržišta u Goldmen Saksu, Kamakša Trivedi (Kamakshya Trivedi), navodi: “Očekujemo da će dolar ojačati za otprilike 5% u idućih godinu dana zbog uvođenja novih carina i kontinuiranog boljeg američkog ekonomskog učinka. Sada prognoziramo da će se kurs EUR/USD spustiti ispod pariteta.”

“Carine će doći u nezgodno vrijeme”

Kvadvlig iz ABN Amra upozorava da bi carine mogle imati suprotan učinak te pogoditi ekonomiju SAD-a u posebno nezgodnom trenutku.

“Carine će vjerovatno doći u posebni nezgodno vrijeme”, kaže on, ističući da je inflacija i dalje iznad cilja te da su se znakovi dezinflacije zaustavili.

Prema riječima stručnjaka, to bi moglo prisiliti FED da duže zadrži više kamatne stope, što bi otežalo Trampov cilj snažnijeg ekonomskog rasta. “Ove će carine narušiti globalnu trgovinu te ugroziti oporavak europodručja i Kine.”

Naglašava da bi veće carine vjerovatno iskrivile globalne trgovinske tokove, stvarajući izazove ne samo za SAD, nego i za europodručje i Kinu.

Elen Budšon iz BNP Paribasa ističe da bi 2025. mogla smanjiti razliku između stopa rasta SAD-a i europodručja, s obzirom na to da se obje ekonomije suočavaju s izazovima povezanim s trgovinom.

Ipak, smatra da će se inflatorni trendovi kretati u različitim smjerovima, dovodeći do “razdvajanja monetarnih politika”.