Adnan Delić za Forbes BiH: Šta donose novi zakoni i reforma tržišta rada

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike novu 2025. godinu počelo je ambiciozno. Dva zakona, Zakon o roditeljima i njegovateljima, kao i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih u posebnom je fokusu. O ovim reformama kao i o stabilnosti Fonda PIO, razgovarali smo sa federalnim ministrom rada i socijalne politike Adnanom Delićem koji je za Forbes BiH pojasnio koje konkretne rezultate očekuje nakon što izmjene i dopune prođu sve potrebne procedure.

Povećanje naknade na 1000 KM

„Zakon o roditeljima njegovateljima je definisan na način da svaki roditelj njegovatelj koji istekne to pravo i status, po zakonu ima pravo na primanja u iznosu minimalne plate na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. I on, u suštini, prima minimalnu platu za koju poreze i doprinose plaća Vlada Federacije. Nakon donošenja nove Vladine odluke o minimalnoj plaći i njihova plata je sa 619 KM povećana na 1000 KM”, kaže Delić i dodaje:

“Pripremili smo izmjene i dopune Zakona o roditeljima njegovateljima, s obzirom da, evo, već od početka mandata akumuliramo sve njihove prijedloge, sugestije, naravno i kritike na sam zakon, te smo obavili nekoliko formalnih i neformalnih sastanaka sa predstavnicima roditelja njegovatelja, sa predstavnicima njihovih udruženja i došli do zaključka da je vrijeme za izmjene i dopune samog Zakona“, kaže Delić i dodaje da one trebaju da predvide stvari na koje su im ukazali sami roditelji njegovatelji, odnosno korisnici ovog prava.

„Prije svega, to pravo nisu mogli steći oni čija djeca nisu po rođenju imala status osoba sa invaliditetom. Sada će se to u novim izmjenama i dopunama zakona promijeniti. Znači, do sada su pravo mogli steći samo roditelji čije se dijete rodilo kao osoba sa invaliditetom, odnosno, razlog za invaliditet nije mogao biti drugi osim po rođenju, i postoje osobe sa invaliditetom koje su invaliditet stekle naprimjer u saobraćajnoj nesreći i druge, mi ćemo i njima omogućiti da koriste ovo pravo“, kaže Delić.

Također, Zakon će omogućiti i drugim srodnicima da preuzmu status njegovatelja, što ranije nije bilo moguće. Ministar je najavio i unapređenja u procesu medicinskog vještačenja, kao i vremensko proširenje prava na cjelodnevnu njegu.

“Finalizirali smo zakon i uskoro ga šaljemo na mišljenja relevantnih institucija, nakon čega ide na Vladu, a potom i u zakonodavna tijela. Očekujemo da će do polovine godine biti razmatran u zakonodavnim tijelima, nakon čega moramo provesti dva kruga u oba doma parlamenta FBiH, nakon toga ide javna rasprava, pa ponovo čitanje na oba doma parlamenta. Vjerujemo da će zakon dobiti potrebnu političku podršku i da će stupiti na snagu od naredne godine,” dodao je Delić naglašavajući da isplata povećane naknade počinje od januara ove godine.

Ministar je naglasio važnost ovog zakona za društvo, jer roditelji njegovatelji brinu o najmarginalizovanijim i najosjetljivijim kategorijama stanovništva. “Oni obavljaju plemenit i human posao, koji zaslužuje društvenu i institucionalnu podršku,” zaključio je.

Reforma tržišta rada također je u fokusu. Aktuelni sistem posredovanja između poslodavaca i nezaposlenih trenutno se oslanja na kantonalne službe za zapošljavanje i Federalni zavod za zapošljavanje. Međutim, zastarjele prakse neophodno je reformisati. Trenutno, zdravstveno osiguranje nezaposlenih administrira se kroz zavode za zapošljavanje, što dodatno opterećuje ove institucije. Plan reforme, pojašnjava naš sagovornik, predviđa premještanje odgovornosti za zdravstveno osiguranje na zavode zdravstvenog osiguranja, gdje ono i pripada. Na taj način bi službe za zapošljavanje mogle da se fokusiraju na svoj osnovni zadatak – posredovanje na tržištu rada.

Reforma tržišta rada

„Jedan od ključnih aspekata reforme je razdvajanje aktivnih od neaktivnih tražilaca posla“, poručuje Delić naglašavajući koliko je ovaj korak neophodan da bi se dobila jasna evidencija na osnovu koje bi se mogli provoditi i ciljani programi zapošljavanja. Trenutni sistem, gdje su aktivni i neaktivni tražioci posla zajedno evidentirani, predstavlja teret ne samo za vlast  poslodavce, već i za same nezaposlene.

„I, naravno, cijeli jedan sistem zbog toga trpi“, kaže Delić te naglašava:

„Razdvajanje aktivnih od neaktivnih tražlaca posla nikako ne podrazumijeva da će neaktivni ostati bez zdravstvenog osiguranja. Ukoliko ne dobijemo potrebnu saglasnost i volju od Ministarstva zdravstva za izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju i Ministarstva finansija za izmjenu Zakona o doprinosima, mi ćemo omogućiti da svi neaktivni imaju zdravstveno osiguranje.“

Delić podsjeća kako je drugi entitet u BiH, Republika Srpska već ranije provela ovu neophodnu reformu.

“Ona je nama neophodna kako bi spasili stanovništvo i kako bi to stanovništvo ostalo da radi u državi Bosni i Hercegovini. To je samo jedan mali dio da tako kažem ovog švedskog stola kada je u pitanju reforma tržišta rada. Smatram da je neophodno da izmijenimo set fiskalnih zakona, donesemo i Zakon o minimalnoj plati, i uz to provedemo i ovu reformu, jer, vidimo da susjedne zemlje, Hrvatska narimjer, od nove godine omogućava stranim uposlenicima, radnicima da se prijavljuju na njihove službe i evidencije zapošljavanja, jer imamo akutni nedostatak kvalitetne radne snage.”

Reforma tržišta rada, govori Delić, nije samo nužnost već i prilika za stvaranje održivog sistema.

Novi model zapošljavanja

Kada je o sigurnosti Fonda PIO riječ, on je, kaže Delić, apsolutno siguran, uprkos izazovima poput pada nataliteta i iseljavanja radno sposobnog stanovništva.

„Posljednjim izmjenama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, kompletan sistem je prešao na trezorsko poslovanje i odredba zakona predviđa da, ukoliko nedostaju sredstva od doprinosa, razliku pokriva budžet Vlade Federacije BiH. Prošle godine izdvojeno je oko 500 miliona KM kako bi se osigurale isplate penzija,“ naveo je Delić.

Cilj nam je da povećamo standard penzionera, njihova prava i položaj, i ja se nadam da ćemo to u narednim godinama biti u mogućnosti obzirom da smo pokrenuli i reformu tržišta rada. Trenutno radimo jedan novi model zapošljavanja na nivou Federacije BiH koji je usmjeren ka mladim osobama gdje država treba da im garantuje da će nakon što izađu iz sistema obrazovanja za četiri mjeseca dobiti priliku da rade ili kad ostanu bez posla da će za četiri mjeseca dobiti priliku da se prekvalifikuju, dokvalifikuju, da se zaposle. Provodimo i projekat zapošljavanja marginalizovanih skupina sa Svjetskom bankom, dok trenutno mijenjamo dva zakona iz oblasti zapošljavanja. Predhodno smo usvojili strategiju zapošljavanja, organizovali najveći sajam zapošljavanja“, kaže Delić.

Kompletan intervju pogledajte u nastavku