Pad Asadovog režima mogao bi da uzdrma tržište nafte
Pad Asadovog režima u Siriji neće imati direktan uticaj na svjetska tržišta nafte, ali bi mogao donijeti pozitivne efekte na kratke staze i negativne na duže, u zavisnosti od razvoja političke strukture Bliskog istoka.
Prije pada režima, postojala je neizvjesnost oko mogućnosti da se sukobi između Izraela, Hamasa, Hezbolaha i Irana pogoršaju i prošire. Iako su svi pokazatelji ukazivali na to da je Iran nastojao da izbjegne eskalaciju, ostajala je zabrinutost da bi, bez trajnog primirja, nasilje moglo da se poveća bilo namjerno ili slučajno. Izrael je najavio da neće napadati iranska naftna postrojenja, ali ratna neizvjesnost često skriva promjene u politici.
Tržište nafte je teoretski već uzelo u obzir mogućnost gubitka milion barela dnevno ili više iz Irana ukoliko Donald Tramp (Donald Trump) pooštri sankcije toj zemlji nakon dolaska na vlast. Slabi temelji tržišta trenutno to neutrališu. Kao što prikazuje grafikon, Iran je uspio da poveća proizvodnju za oko 1,5 miliona barela dnevno otkako je Bajden preuzeo vlast. Uključujući 700.000 barela dnevno u posljednjim mjesecima.
Iako su cijene pod pritiskom zbog projekcija da će potražnja za naftom iz OPEC-a pasti za milion barela dnevno sljedeće godine, smanjena iranska ponuda bi mogla da neutralizuje većinu tog pada. Šira grupa proizvođača upravo je odložila ukidanje svojih dobrovoljnih smanjenja proizvodnje od 2,2 miliona barela dnevno, ali je izgled rasta zaliha sljedeće godine bio očigledno u mislima izvoznika.
Čeka se Tramp
Svrgavanje Asadovog režima moglo bi, nadaju se mnogi, dovesti do umjerenije vlade. I oslabiti takozvanu šiitsku osovinu Irana, iračkih milicija, Sirije i Hezbolaha. To bi vjerovatno ohrabrilo Trampovu administraciju da zauzme čvrst stav prema Iranu, posebno ograničavanjem njihovog izvoza nafte. Nanošenje ekonomskog bola režimu čini se vjerovatnijim sada kada su Iranci vidjeli da su se njihova ulaganja u Siriji pokazala uzaludnim.
Nije jasno u kojoj mjeri je iranski izvoz povećan zbog neaktivnosti Bajdenove administracije u odnosu na bolje metode izbjegavanja sankcija od strane Irana. Ukoliko je ovo prvo tačno, Tramp bi imao veći uspjeh u prekidanju njihovog izvoza, što bi podstaklo rast cijena nafte. Saudijci bi vjerovatno bili zadovoljni takvom situacijom, omogućavajući izgubljenom izvozu da ojača cijenu.
S druge strane, pad Asada mogao bi oslabiti tvrđe struje u iranskoj vladi. Mogao bi i olakšati predsjedniku Pezeškijanu postizanje sporazuma sa SAD-om. Smanjenje podrške Hutima, Hezbolahu i Hamasu moglo bi postati prihvatljivije. Posebno nakon što su ove posljednje Izraelci značajno oslabili u poslednje dve grupe. Scenario u kojem Iran značajno smanjuje podršku tim grupama mogao bi im biti prihvatljiviji nego ranije. A Tramp, koji je obećao niže cene nafte, mogao bi biti oduševljen postizanjem novog sporazuma koji bi ublažio sankcije.
Kuda će cijena
Međutim, takav sporazum vjerovatno neće biti postignut bez nekoliko mjeseci pregovora i vjerovatno će mu prethoditi strožije sankcije. Ovo bi moglo podržati cijene nafte na kratke staze, možda dodajući 10 dolara po barelu u prvoj polovini 2025. godine. Ali bi zatim sporazum vratio sankcionisanu ponudu i kasnije kreirao pritisak na tržište.
U tom slučaju, ne samo da bi ranija premija od 10 dolara po barelu nestala, već bi cijene mogle pasti za još 10 dolara po barelu. Time bi se WTI nafta (West Texas Intermediate) spustila na 60 dolara. I povećao bi se pritisak na Irak i UAE da se pridržavaju svojih kvota. Ukoliko to ne učine, cijene bi vjerovatno pale ispod 60 dolara. I to bez dodatnog smanjenja saudijske proizvodnje, što bi Saudijci teško prihvatili.
Reakcija Putina na gubitak saveznika, u trenutku velikih gubitaka na ukrajinskom frontu, mogla bi dodatno povećati njegovu spremnost za postizanje sporazuma o zaustavljanju borbi.
U tom slučaju, moglo bi doći do povećanja ponude iz Rusije, iako su oni već prekoračili kvotu. Ukoliko Rusija uspije da doda pola miliona barela dnevno ili više na tržište, gotovo bi bilo nemoguće održati cijenu nafte na 70 dolara.
Stoga će, u pozadini slabih osnovnih pokazatelja, geopolitički uticaji na tržište nafte sljedeće godine biti značajni. I vjerovatno divlje fluktuirati kako godina bude odmicala.
Michael Lynch, saradnik Forbesa The Fall Of The Assad Regime Could Unsettle The Oil Market
