Jedan od vodećih proizvođača uveo nove carine za pšenicu, ječam i kukuruz, smanjene i izvozne kvote – šta će nove mjere značiti za cijene?
Rusija je odlučila povećati carine na izvoz pšenice za više od 18 posto, te će one od 4. decembra iznositi 3696,3 rublje, odnosno 34,71 dolar po metričkoj toni, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede Ruske Federacije.
Prema istom izvoru, carina na izvoz ječma bit će 1767,7 rubalja (16,6 dolara), dok će za kukuruz iznositi 4127 rubalja (38,76 dolara) po metričkoj toni, objavila je agencija Tass, prenosi SEEbiz.
Izračun carina, prenosi Fena, temelji se na indikativnim cijenama: za pšenicu 223,8 dolara, za ječam 186,5 dolara, a za kukuruz 218,9 dolara po metričkoj toni.
Kao vodeći svjetski izvoznik pšenice, Rusija ne samo da je podigla carine na ovu ključnu poljoprivrednu kulturu već je i smanjila izvoznu kvotu za 2025. godinu, izvijestio je Reuters.
Evroazijska ekonomska unija (EEU) navela je da će kvota za ruski izvoz u periodu od 15. februara do 30. juna 2025. biti ograničena na 11 miliona metričkih tona, što je značajan pad u odnosu na ovogodišnjih 29 miliona tona u istom razdoblju.
Deset najvećih proizvođača
“Pojačavamo kontrolu nad izvozom poljoprivrednih proizvoda kako bismo osigurali prioritet domaćem tržištu. Ove mjere će pomoći stabilizaciji cijena – izjavio je potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Patrušev.
Evroazijska ekonomska unija, čije su članice Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Rusija, koordinira carinsku politiku među zemljama članicama.
Ograničenja u snabdijevanju, dinamika potražnje, geopolitički i ekonomski faktori obliku u posljednje vrijme cijenu pšenice na globalnom tržištu. Zanimljivo je da je Rusija, u trenutku kada je smanjena proizvodnja u EU, je zabilježila rekordnu proizvodnju. No, dinamiku trgovine ipak određuje sukob oe zemlje i Ukrajine. Iako je Ukrajina uspjela djelimično da obnovi izvoz, ovime je poremećena trgovina pšenice, na koju utječu i povećane izvozne tarife u Rusiji.
Šta je sa BiH?
Kina, Indija, Rusija, Sjedinjene Države, Kanada, Francuska, Pakistan, Ukrajina, Njemačka i Turska su deset zemlja s najvećim vrijednostima proizvodnje pšenice. Kina prednjači u proizvodnji pšenice s nevjerovatnih 134,3 miliona tona godišnje. Odmah iza nje je Indija, koja proizvodi oko 107,6 miliona tona pšenice godišnje. Rusija je na trećem mjestu s 85,9 milionaa tona proizvedene pšenice svake godine. Sjedinjene Države, poznate po golemim poljoprivrednim površinama, četvrte su u nizu s godišnjom proizvodnjom od 49,7 miliona tona pšenice. Kanada, sa svojom bogatom i plodnom zemljom idealnom za poljoprivredu, nalazi se na petom mjestu s godišnjom proizvodnjom od 35,2 miliona tona. Francuska, poznata po kvalitetnom kruhu i pecivima, svake godine proizvede 30,1 miliona tona pšenice. Zaokružujući prvih deset, Pakistan proizvede 25,2 miliona tona pšenice, Ukrajina proizvede 24,9 miliona tona, dok Njemačka proizvede 22,2 miliona tona pšenice godišnje. Na kraju, Turska pridonosi globalnoj opskrbi pšenicom s 20,5 miliona tona svake godine.
U 2023. godini BiH je proizvela približno 1,8 miliona tona žitarica, što uključuje pšenicu i druge vrste, a očekuje se rast na dva miliona tona do 2028. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 1,7 posto.
Pitanje je koliko će povećane ruske carine utjecati na globalnu trgovinu. Dok Rusija pokušava zaštititi svoje domaće tržište, troškovi uvoznika će se ovime bez sumnje povećati. Male zemlje, posebno one koje zavise od uvoza hrane, naći će se nakon ove mjere naći pred izazovom, vezano za troškove uvoza, a treba imati na umu i da će smanjenje kvota izvoza u Rusiji dodatno ograničiti dostupnost žitarica na međunarodnom tržištu. Ovakve mjere su i prilika za lokane proizvođače da povećaju svoju proizvodnju i izvoz, međutim, značajan broj njih se bori za potrebnu infrastrukturu, kao i subvencije koje bi potaknule produktivnost.