Ako Trump uvede svoje carine, ‘Proizvedeno u Kini’ moglo bi postati ‘Proizvedeno u Vijetnamu’

Već desetljećima Vijetnam otvara svoja vrata velikim tvrtkama poput Applea, Samsunga i Intela. Sada su spremni nametnuti se još i više.

Izabrani američki predsjednik Donald Trump tvrdi kako će njegov plan uvođenja visokih carina na uvezenu robu smanjiti javni dug, sniziti cijene hrane i kreirati više poslova u SAD-u. Tijekom kampanje zavjetovao se da će u SAD “prebaciti čitave industrije”.

“Vidjet ćete masovni egzodus proizvodnje iz Kine u Pennsylvaniju, iz Koreje u Sjevernu Karolinu, iz Njemačke upravo ovdje u Georgiju,” rekao je u rujnu na predizbornom skupu u Savannahu.

Malo je vjerojatno da će se to dogoditi, sigurno ne u onim razmjerima i onom brzinom kako Trump želi – ako i uopće. Umjesto toga, treba očekivati kako će jedna druga država imati najviše koristi od Trumpovih politika: Vijetnam.

“Nešto što se prije proizvodilo u Kini sada će se proizvoditi u Vijetnamu,” kaže Jason Miller, profesor upravljanja opskrbnim lancima na sveučilištu Michigan State, za Forbes. “Ta proizvodnja neće se vratiti u Ameriku.”

Odlična pozicija

U vrijeme prvog Trumpovog mandata, velike korporacije poput Applea, Foxconna i Intela počele su se seliti u Vijetnam kako bi diverzificirale svoj proizvodni portfelj. Prije samo dva mjeseca, i SpaceX je najavio investiciju u Vijetnamu od 1,5 milijardi dolara. U tu zemlju investira čak i Trump Organization – nedavno su se hvalili poslom za izgradnju luksuznih nekretnina vrijednim 1,5 milijardi dolara.

Sada je ova država jugoistočne Azije u odličnoj poziciji da ima još više koristi od neprijateljskog stava buduće administracije prema Kini. To pogotovo vrijedi ako Vijetnam provede mjere pojednostavljivanja regulacije kako bi tvrtke mogle jednostavno početi poslovati.

Vijetnam ima čitav niz prednosti u odnosu na regionalne rivale poput Indije. Prvo, kao autoritarna država u kojoj je na vlasti jedna stranka, Vijetnam vrlo brzo može uvoditi politike dobre za biznis – a upravo to i čini. Uz to, zemlja je i dobro pozicionirana: već ima tri od 50 svjetskih luka s najvećim prometom, a odmah je pored Kine, što olakšava trgovinu i logistiku. Ključna stavka je to što Vijetnam također ima sporazum o slobodnoj trgovini s Europskom unijom – u regiji takav sporazum ima još jedino Singapur. Indija trenutno pregovara o njemu, a to bi olakšalo uvoz i izvoz između Europske unije i najmnogoljudnije zemlje svijeta.

Vijetnam također ubrzano poboljšava infrastrukturu potrebnu za velike projekte. Ranije ove godine zemlja je uvela novi dekret kojim se kompanijama omogućava da zelenu energiju kupuju od proizvođača solarne energije, umjesto da idu preko tradicionalne državne tvrtke. Taj potez kompanijama olakšava ispuniti svoje klimetske ciljeve, a odlično je pozdravljen od Applea, Samsunga – najvećeg stranog investitora u zemlju – i američkog veleposlanstva u Hanoiju.

‘Vijetnam treba ciljati biotehnologiju, AI i poluvodiče’

Trump je posljednjih mjeseci u nekoliko navrata rekao kako želi promovirati američku proizvodnju i otežati uvoz dobara iz inozemstva. Kao primjer je izdvojio Meksiko i Kinu, rekavši ranije ovog mjeseca kako će uvesti carine između 25 i 100 posto na proizvode proizvedene južno od američke granice. Prethodno je govorio bi na proizvode iz Kine trebalo uvesti carinu od 60 posto, a 20 posto na bilo što proizvedeno u inozemstvu – uključujući Vijetnam. Ipak, ta država očito vidi priliku za rast.

“Vijetnam bi mogao biti umjereno uspješan ili strašno uspješan, ovisno o tome kako bude upravljao ovim valom stranih investicija,” kaže za Forbes Anh Ngoc Tran, profesor upravljanja na Sveučilištu Indiana i bivši savjetnik vijetnamskog premijera.

Tran kaže kako trenutačno priprema memorandum za Hanoi o tome kako njegova domovina može iskoristiti ova nova stroga pravila o trgovini. Vijetnam se nada kako će velike količine stranog kapitala zemlju pomoći pretvoriti u razvijenu državu s visokim primanjima do 2045. godine. Na vrhu Tranovog popisa su multinacionalne korporacije koje će donijeti vlastiti ekosustav dobavljača i fokusirati se na robu veće vrijednosti.

“Vijetnam treba prioritizirati kompanije koje će u državu dovesti druge kompanije,” objašnjava. “Ako dovedete Apple, ima čitav niz dobavljača koji žele biti bliski Appleu. To su kompanije koje će Vijetnamu omogućiti da se uključi u high-tech sektor. Umjesto da se bavi obućom i tekstilima, Vijetnam bi trebao ciljati na biotehnologiju, AI i poluvodiče.”

Odmak od tekstila i obuće

To je velika promjena smjera u odnosu na korijene: Vijetnam je bio proizvodna sila na jugoistoku azije. Devedesetih godina dobila je reputaciju za proizvodnju obuće i tekstila za strane multinacionalne korporacije poput Nikea i Adidasa. Ipak, do 2000-ih su velike kompanije za elektroniku počele napuštati Kinu i dolaziti u Vijetnam kako bi iskoristile niže cijene rada i povoljne sporazume o trgovini. Samsung je upravo tamo otvorio svoju prvu tvornicu 2008. godine, a druge multinacionalne kompanije poput LG-ja i Intela ubrzo su učinile isto. Val multimilijarderskih poslova inspirirao je i manje dobavljače ovih velikih tvrtki da također dođu u Vijetnam.

Rezultat? Trgovinski deficit Vijetnama s SAD-om – razlika između onoga što izvozi i onoga što uvozi – utrostručio se od 2004. godine.

Trump u prvom mandatu nije proizvodnju vratio kući

Kada je Trump u prvom predsjedničkom mandatu uveo carine na konkretnu robu proizvedenu u Kini, poput solarnih panela i perilica, njegova administracija nije privukla kompanije da proizvodnju vrate kući. Umjesto toga, proizvodnja se samo prebacila u Vijetnam, kao i u okolne države poput Tajlanda, Malezije i Indije. Ipak, BDP Vijetnama rastao je brže od svih drugih azijskih susjeda osim Kine – 6,2 posto godišnje u prosjeku.

Do svibnja 2020. godine Apple je počeo premještati proizvodnju AirPodsa iz Kine u Vijetnam. Nekoliko mjeseci kasnije, Foxconn je navodno počeo izmještati dijelove sklapanja iPada i MacBooka iz Kine u Vijetnam, i to po zahtjevu Applea.

Raste izvoz i u ostatak svijeta, ne samo u Ameriku

Statistike američke Komisije za međunarodnu trgovinu također pokazuju kako se gotovo udvostručio uvoz elektronike iz Vijetnama između 2018. i 2019. godine. Izvješće Svjetske banke iz 2023. pokazuje kako je u periodu od 2017. do 2022. količina proizvoda iz Kine, od šivaćih mašina do laserskih printera, uvezenih u SAD pala, dok je udio proizvoda uvezenih iz Vijetnama porastao u sličnim postotcima.

Očito je da je Vijetnam objeručke prihvatio tu priliku. To je “jedna od država koja je uspjela iskoristiti carine između SAD-a i Kine. Uspjeli su ući na američko tržište, barem u prvih nekoliko godina trgovinskog rata,” kaže za Forbes Pablo Fajgelbaum, profesor ekonomije na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu.

To je podiglo čitavu ekonomiju izvoza. Tvornice koje su se preselile u Vijetnam nisu proizvodile robu samo za američke potrošače. “Vijetnam je zabilježio rast izvoza i u ostatak svijeta,” objašnjava Fajgelbaum. On očekuje kako će kompanije nastaviti seliti svoje tvornice tamo ako se nastavi produbljivati jaz u carinama.

Maersk je krajem prošlog mjeseca najavio kako je otvorio prvo skladište na sjeveru Vijetnama. Tamo se roba može skladištiti prije plaćanja carina. Također su najavili kako će prvi njihov klijent biti Amazon Vietnam. Iz legendarnog danskog proizvođača igračaka Lego također je ovog mjeseca došla vijest da je njihova tvornica u Binh Duongu, vrijedna milijardu dolara, gotovo završena. U rad bi trebala biti puštena početkom sljedeće godine.

Priča o tvornicama u SAD-u je završena

Vijetnam se približava i samom Trumpu. Početkom listopada je sin predsjednika i izvršni potpredsjednik obiteljske tvrtke Trump Organization, Eric Trump, najavio razvoj novog, 1,5 milijardi dolara vrijednog projekta koji će uključivati hotele od pet zvjezdica i golf-terene u provinciji pored Hanoija.

“Vijetnam ima nevjerojatan potencijal za luksuzno ugostiteljstvo i zabavu. Iznimno smo uzbuđeni što možemo raditi s ovom fantastičnom obitelji i redefinirati luksuz u regiji,” rekao je Trump mlađi, referirajući se na vijetnamske partnere tvrtke.

I domaći investitori vide odlične prilike. Michael Kokalari, glavni ekonomist Vina Capitala – jedne od najvećih investicijskih tvrtki u zemlji koja upravlja s 3,7 milijardi dolara – za Forbes kaže kako vjeruje da će svi ti trendovi stvoriti potražnju za kompanijama koje se bave logistikom i čistom energijom, što će pomoći u dizanju srednje klase u državi. “Veliki dio naših investicijskih aktivnosti u Vina Capitalu fokusira se na kompanije koje imaju izravne ili neizravne koristi od rastuće srednje klase,” kaže on.

Baš kao što su nekoć kompanije svoju proizvodnju selile u Kinu, Trumpove carine samo će ubrzati promjenu smjera prema Vijetnamu. U svakom slučaju, priča o tvornicama u SAD-u je završena.

Autor originalnog članka: Cyrus Farivar, Forbes
Link: Under Trump Tariffs, ‘Made In Vietnam’ Will Be The New ‘Made In China’
(Prevela: Nataša Belančić)