Trumpova pobjeda mogla bi dovesti do trgovinskog rata koji će Njemačku koštati milijarde

Trgovinski rat, koji bi se mogao izbiti ako Donald Trump bude ponovno izabran za predsjednika SAD-a, mogao bi značiti gubitak milijardi za njemačko gospodarstvo.

S približavanjem američkih izbora 2024. godine, sve su češće špekulacije o mogućem trgovinskom ratu između EU-a i SAD-a, ako bivši predsjednik Donald Trump bude izabran. To bi moglo značajno utjecati na Njemačko gospodarstvo, budući da su im SAD jedan od najvećih trgovinskih partnera.

Trump je već u više navrata izjavljivao da bi carine na američki uvoz mogle porasti do 10 posto, a možda čak i do 20%, ako postane predsjednik SAD-a.

Izvješće Njemačkog ekonomskog instituta (IW), koje je Euronews Business dobio na uvid, opisuje kako bi i trgovinski rat mogao pogoditi Njemačku kroz dva potencijalna scenarija.

Prvi scenarij opisuje što bi se dogodilo ako Trump povisi carine na sav američki uvoz na 10 posto, a carine na robu uvezenu iz Kine u SAD na 60 posto, počevši od 2025. godine. U tom slučaju, vjerojatno bi i EU uzvratila s carinom od 10 posto na robu uvezenu u Uniju iz SAD-a.

Drugi scenarij prikazuje još ozbiljniji trgovinski rat, u kojem bi i EU i SAD nametnuli međusobne carine od 20 posto.

Kako bi više američke uvozne carine mogle utjecati na njemačko gospodarstvo? 

Vrijednost njemačkog izvoza u SAD iznosila je oko 171,65 milijardi dolara (158,75 milijardi eura) u 2023., prema podacima baze UN Comtrade. U 2022. godini, neki od ključnih njemačkih proizvoda koje je SAD uvozio bili su pakirani lijekovi, automobili, krv i cjepiva.

S druge strane, Njemačka je u 2023. iz SAD-a uvezla robu vrijednu oko 76,47 milijardi dolara (70,70 milijardi eura). Neki od glavnih proizvoda bili su vozila, optička i tehnička oprema, električna i elektronička oprema, mineralna goriva, zrakoplovi i farmaceutski proizvodi.

Ovi sektori mogli bi, naravno,  biti značajno pogođeni u slučaju trgovinskog rata između EU-a i SAD-a.

U prvom scenariju, tijekom Trumpovog četverogodišnjeg mandata, u slučaju reizbora, Njemačka bi mogla doživjeti pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od preko 127 milijardi eura, što je izračunato po konstantnim cijenama iz 2020. godine.

U drugom scenariju, njemačko gospodarstvo moglo bi izgubiti oko 180 milijardi eura, što bi moglo značiti pad BDP-a od 1,5 posto do kraja Trumpovog četverogodišnjeg mandata. U tom slučaju, EU-27 zabilježila bi pad BDP-a od oko 1,3 posto.

Carine bi pogoršale potencijal rasta u EU

Glavni uzrok ovog pada BDP-a vjerojatno će biti značajan pad privatnih investicija, iako se ne očekuje veliki utjecaj na privatnu potrošnju.

Njemačka će također vjerojatno biti više pogođena trgovinskim napetostima jer se uvelike oslanja na izvoz u cjelini, dok je SAD nešto samostalnija zemlja s većom i ekonomski sigurnijom bazom.

Prema Fitch Ratingsu “američke carine pogoršale bi postojeće izazove rasta u Europi, posebno za njemačko izvozno orijentirano gospodarstvo, koje se već suočava s cikličkim i strukturnim promjenama.

“Ovo bi moglo negativno utjecati na rast eurozone i povećati jaz u gospodarskoj izvedbi u odnosu na SAD. Dodani rizik za rast također bi mogao opteretiti javne financije, otežavajući postizanje ciljeva deficita i duga.”

Ostale europske zemlje, poput Italije, Francuske i Španjolske, također bi mogle biti pogođene carinama na izvoz u SAD, prema Fitch Ratingsu, koji procjenjuje da bi stopa tih carina mogla biti između 1 posto i 2,6 posto.

Najviša stopa vjerojatno će biti primijenjena na Italiju, jer ona izvozi proizvode poput obuće, odjeće i drugih luksuznih artikala, koji podliježu individualnim carinama.

Thomas Obst, viši ekonomist za Međunarodnu ekonomsku politiku, Financijska i tržišta nekretnina u IW-u, rekao je u izvješću: “Transatlantski trgovinski rat negativan je za obje strane. Posebno za njemačku izvoznu industriju, koja je već u krizi.”

EU već ratuje s Kinom oko električnih vozila

U slučaju da SAD povisi carine, i EU uzvrati istom mjerom to bi mogao biti koristan potez jer bi potencijalno mogao spriječiti predugi trgovinski rat ili preveliku štetu.

Dr. Samina Sultan, viša ekonomistica za Europsku ekonomsku politiku i trgovinu, napomenula je u izvješću: “U najboljem slučaju, prijetnja EU-a uzvraćanjem istom mjerom bila bi dovoljna da Trumpa zadrži u okvirima. Također mora biti jasno objema stranama da partnerstvo na ravnopravnim osnovama jača poziciju obiju strana u odnosu na Kinu.”

Nedavno povećanje carina  na kineska električna vozila također znači da se EU sada suočava s trgovinskim ratom s Kinom, koja je odgovorila vlastitim istragama o uvozu brendija, mliječnih proizvoda i svinjetine iz EU-a.

Stoga je sada još važnije da EU održava dobre trgovinske odnose s drugim partnerima. To uključuje SAD, kao i potencijalne nove partnere, poput zemalja Latinske Amerike ili drugih zemalja jugoistočne Azije, kako bi ojačao svoju globalnu poziciju.