Vještačka inteligencija u novinarstvu mač sa dvije oštrice
Pitanje koje vrlo često postavljaju novinari, a koji ih donekle i brine i raduje, jeste koje su prednosti i izazovi vještačke inteligencije u novinarstvu.
Nedavno je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima održana velika konferencija na koju su se mogla čuti predavanja i stavovi nekih od najvećih stručnjaka iz oblasti vještačke inteligencije i digitalnih medija, a neki od njih su, na marginama konferencije, govorili za Forbes magazin.
Profesorica digitialnih medija Šerin Musa (Sherine Moussa) kažee da AI ima mnogo prednosti, posebno kada je riječ o aplikacijema i alatima koji omogućavaju krirenje sadržaja (video, skripte, scenario, pričanje priče).
Na pitanje da li je vještačka inteligencija u novinarskom poslu saradnik ili suparnik, Musa odgovara da je oboje.
„Mislim da nudi više prilika za posao, jer je potrebno imati ljude poput dizajnera, pripovjedača i onih koji koriste medijske alate i tehnologiju kako bi kreirali sadržaj, koristeći vještačku inteligenciju. Međutim, za one koji ne mogu razviti svoje vještine u korišćenju aplikacija, postoje prijetnje. Ali novinari mogu da idu u korak sa tehnologijom kroz obuke, razvijenjem svojih vještina i posebnim programima za vještačku inteligenciju i tako mogu ostati konkurentni“, rekla je Musa.
Ona ne sumnja da vještačka inteligencija već sada umnogome oblikuje globalni medijski pejzaž.
„Medijska scena se već mijenja i pred nama su novi izazovi na kojima moramo raditi, uz nove medijske sadržaje koji se oslanjaju na vještačku inteligenciju. Već smo vidjeli neke vijesti koje su u potpunosti automatizovane, bez ljudske intervencije, sa videozapisima, fotografijama i sadržajem“, navela je.
Sličnog stava je i doktor Mohamed Abdulzaher, izvršni direktor Instituta za istraživanje i prognozu u vještačkoj inteligenciji u novinarstvu.
Posao instituta na čijem je čelu se uglavnom odnosi na integrisanje alata, aplikacija i rješenja vještačke inteligencije u medijski proces, u kreiranje sadržaja, videozapisa, novina i upravljanje redakcijama.
„Ako govorimo o potencijalu, on je ogroman. Sad imamo više od milion korisnika aplikacije vještačke inteligencije koji je mogu koristiti za kreiranje sadržaja, tako da bilo koji novinar koji žali da unaprijedi svoje vještine od tradicionalog načina uređivanja, pisanja ili kreiranja videa, mora da se oslanja na AI alate i aplikacije na tom polju“, rekao je Abdulzaher.
Ni on ne sumnja da, kada govorimo o uticaju vještačke inteligencije na medije, ne moramo da čekamo budućnost.
„Ako govorimo o stvarnom životu, da, njen uticaj je ogroman i širok, u budućnosti naravno, će prelaziti iz faze kreiranja sadržaja u fazu inoviranja tog sadržaja“, rekao je.
Abdulzaher ne vjeruje da vještačka inteligencija može zamijeniti novinara.
„Iz perspektive vještačke inteligencije, mislim da će kreirati više poslova, kreiraće nove sektore u digitalnoj ekonomi i širom svijeta. Neko ko kaže da će AI zamijeniti moj posao nije u pravu, ko će me zamijeniti? Uvijek kažu da će me zamijeniti osoba koja je već ovladala vještačkom inteligencijom, ne vještačka inteligencija sama po sebi“, poručuje Abdulzaher.
Vještačka inteligencija može biti veoma korisna novinarima u procesu otkrivanja dezinformacija, ali opet postoji i ogroman broj aplikacija koje kreiraju lažni sadržaj. To je mač sa dvije oštrice.
„Uvijek kažem da je lažni sadržaj veliki sektor koji doprinosi digitalnoj ekonomiji, jer je to biznis. Ja kreiram aplikaciju za lažni sadržaj kako bih dobio više informacija s druge strane, a vi kreirate drugu aplikaciju kako bi ste otkrili moj sadržaj. To je vrsta posla“, objašnjava Abdulzaher.
Kada je reč o oblikovanju globalne medijske scene, u narednoj deceniji ističe novi koncept koji je nastao prije četiri godine, a zove se „novinarstvo 7G“.
“To je vrsta medija koja se oslanja na 7G mrežu. Zbog vještačke inteligencije i naprednih tehnologija, vidjećemo da će uređaji koje sada koristimo nestati. Postoji mikročip za ljude koji će zamijeniti ove uređaje. Ljudi će komunicirati putem građanskog novinarstva. I ova vrsta novinarstva mogućava svakome da kreira svoju instituciju ili medijsku kuću“, rekao je Abdulzaher.
On zaključuje da, bez obzira na razvoj vještačke inteligencije i tehnologije uopšte, ljudski mozak će uvijek biti broj 1 u kreiranju nečega.
“Na kraju dana, alati i aplikacije vjaštačke inteligencije su kreirani od strane ljudskog mozga. Dakle, u budućnosti vidim da će se generativna AI dalje razvijati, ali nikada ne će dostići nivo ljudskog mozga“, smatra Abdulzaher.
Bojana Bojović Golijanin, saradnica Forbes magazina