Njemačka pada sve dublje u ekonomsku krizu, da li je realno očekivati preokret?

Gospodarske nevolje Njemačke se nastavljaju. U srijedu je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck objavio kako se ove godine očekuje pad gospodarstva od 0,2 posto. Prethodne su projekcije predviđale rast od 0,3 posto. Bit će to druga godina zaredom kako najveća europska ekonomija tone

Sumorna prognoza gospodarskih kretanja u najvećoj ekonomskoj sili Europe za ovu godinu označava nastavak pada koji je prošle godine bio 0,3 posto. Njemačka je jedino gospodarstvo G7 za koje se predviđa da će slabiti ove godine.

Gospodarski pad odraz je dugotrajnih strukturnih izazova Njemačke – oslanjanja na proizvodni sektor i negativnih učinaka globalne konkurencije, posebice iz Kine, piše Euronews.

Unatoč lošim kratkoročnim izgledima, njemačka vlada predviđa da će se gospodarstvo ponovno početi rasti 2025. godine. Očekuje se povećanje bruto domaćeg proizvoda za 1,1 posto, što je neznatno više od ranije prognoze od 1 posto. Do 2026. godine rast bi mogao doseći 1,6 posto, prvenstveno potaknut porastom osobne potrošnje i stabilizacijom inflacije.

Ove projekcije, međutim, ovise o uspješnoj provedbi strukturnih reformi i stabilizaciji globalnih gospodarskih uvjeta.

Prema riječima njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka, ključna je provedba sveobuhvatnog paketa rasta od 49 mjera. Cilj tih mjera je revitalizacija gospodarstva poticanjem ulaganja, povećanjem produktivnosti i rješavanjem dugotrajnih strukturnih problema.

Habeck je naglasio da će, ako se ovaj plan uspješno provede, “ekonomija biti jača, a više ljudi će se vratiti na posao”, ali njegov uspjeh ovisi o potpori oba doma parlamenta, uključujući Bundesrat pod kontrolom oporbe.

Što se tiče inflacije, vlada je revidirala svoje projekcije.

Očekuje se da će inflacija pasti na 2,2 posto u 2024. s 5,9 posto koliko je iznosila prošle godine, s daljnjim smanjenjem predviđenim u narednim godinama, stabilizirajući se na 1,9 posto do 2026.

Ove padajuće stope inflacije, uz povećanje plaća i porezne olakšice, smatraju se ključnim za oživljavanje privatne potrošnje, što bi moglo potaknuti skroman gospodarski rast 2025. godine.

Institut ifo naglasioje da je gospodarstvo zemlje “zapelo u krizi”. Prema institutu, i ciklički i strukturni čimbenici uvelike opterećuju izglede za rast Njemačke. “Njemačko gospodarstvo je zapelo i čami u padu, dok druge zemlje osjećaju uspon”, rekao je prof. dr. Timo Wollmershäuser, zamjenik direktora ifo Instituta.

On to pripisuje kombinaciji čimbenika, uključujući dekarbonizaciju, digitalizaciju, demografske promjene i geopolitičke preokrete poput šoka cijena energije i promjene uloge Kine u globalnom gospodarstvu.

Njemačka industrijska baza bila je ozbiljno pogođena tijekom duljeg razdoblja, što sugerira da je pad ukorijenjen u strukturnim problemima, a ne samo kao odraz privremenog cikličkog usporavanja.

Indeks menadžera nabave u proizvodnji (PMI) pao je na 40,6 u rujnu 2024., 27. uzastopni mjesec pada, svrstavši se na drugo najgore mjesto u svijetu nakon Mianmara. Taj dugotrajni pad, posebice izvoznih narudžbi, je bez presedana u posljednjim desetljećima.

Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist u Hamburškoj komercijalnoj banci, istaknuo je takozvani “kineski šok” kao ključni čimbenik, ističući da se sektori poput automobilske industrije i strojarstva teško prilagođavaju pojačanoj konkurenciji iz inozemstva.

Korporativna preuzimanja i strateške prodaje na pomolu

Usred ovih izazova, njemačke se tvrtke sve više okreću stranim kupcima kako bi prebrodile oluju ili postale privlačne mete za preuzimanje.

Deutsche Bahn, njemački nacionalni željeznički operater, nedavno je pristao prodati svoju logističku podružnicu Schenker danskom konkurentu DSV-u za približno 14 milijardi eura. Očekuje se da će ovaj priljev novca pružiti prijeko potrebno financijsko olakšanje Deutsche Bahnu, koji se bori s operativnom neučinkovitošću i čestim kašnjenjima.

U isto vrijeme, Commerzbank, drugi po veličini privatni zajmodavac u Njemačkoj, glavna je meta stranog preuzimanja. UniCredit, talijanski bankarski div, diskretno je povećao svoj udio u Commerzbank na 21 posto, potaknuvši nagađanja da bi neprijateljsko preuzimanje moglo biti na pomolu.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde založila se za prekogranična spajanja banaka, tvrdeći da se europske banke moraju konsolidirati kako bi se učinkovito natjecale na globalnoj sceni.

U međuvremenu, neke njemačke tvrtke sele svoja ulaganja u inozemstvo. BASF, div kemijske industrije, gradi novu tvornicu u Kini vrijednu 10 milijardi eura, naglašavajući rastući trend tvrtki koje se okreću međunarodnim tržištima kako bi osigurale rast.

Srednje veliki pružatelj energetskih usluga, švicarska tvrtka Techem nedavno je prodan američkom upravitelju imovine TPG-u, odražavajući obrazac inozemnih akvizicija na njemačkom tržištu.