U Zagrebu čak 85 hiljada praznih stanova

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na području Grada Zagreba ima čak 85 hiljada praznih stambenih nekretnina, a najveći postotak je u gradskim četvrtima u centru grada.

Nakon što je Vlada najavila uvođenje poreza na nekretnine, pravdavši taj potez velikim brojem praznih stanova, čije vlasnike žele da podstaknu da ih stave na tržište, glavno pitanje postalo je – koliko je zaista takvih nekretnina.

Forbes Hrvatska nedavno je objavio tekst u kojem se analiziraju podaci o praznim nekretninama po županijama, na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku iz Popisa 2021. godine. Podaci su pokazali da po udjelu praznih stambenih nekretnina u odnosu na njihov ukupni broj, prednjače županije koje pokrivaju veća ruralna područja. Na vrhu je Ličko-senjska županija s preko 50 posto praznih nekretnina. Svaka drugi stan ili kuća u Lici je prazan.

Sada smo odlučili detaljnije proanalizirati podatke za najveći grad – Zagreb, koji ima i status županije, pa su za njega dostupni i detaljniji podaci – po gradskim četvrtima. Iako se do sada u javnosti baratalo brojkom od 55 hiljada praznih nekretnina u Zagrebu, u podacima Državnog zavoda za statistiku stoji još veća brojka – njih čak 84,6 hiljada.

Tomašević je za porez na nekretnine, ali ne očekuje velike prihode

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević podržava porez na nekretnine, ali je izjavio i da ne vjeruje da će on imati “znatni fiskalni efekt na budžet”. Međutim, s obzirom na izjave, nada se da će uvođenje poreza zaustaviti rast najamnina. Rekao je i da o visini poreza neće odlučivati on, nego Skupština, ali da bi, kao i ministar finansija Marko Primorac, volio da porez bude nula ako se svi ti stanovi stave u dugoročni najam.

Kako će tačno oporezivanje u Zagrebu izgledati, još ne znamo, ali možemo pretpostaviti da će, kao i drugi veći gradovi, Zagreb biti podijeljen na zone, s različitim iznosima poreza za različite djelove grada. Najavljeni zakon ostavio je prilično široki raspon – od 0,6 pa sve do 8 eura po kvadratnom metru, što lokalnim jedinicama ostavlja vrlo veliki prostor da određene djelove grada manje ili više opterete porezom.

Najmanji postotak praznih nekretnina u Donjoj Dubravi i Brezovici, najveći u Donjem Gradu

Najmanji postotak praznih stambenih nekretnina imaju gradske četvrti Donja Dubrava i Brezovica. Brezovica, prema popisu ima ukupno 4085 stambenih nekretnina – tu nisu ubrojene vikendice ni stanovi koji se koriste za poslovanje. Od toga ih je oko 660 odnosno oko 16 posto prazno. Vrlo sličan postotak imamo i u Donjoj Dubravi, gdje je ukupno oko 13.300 nekretnina, od kojih je oko 2.100 prazno.

Zanimljivo je i da je najveći postotak praznih stanova u centru grada. Konkretno u četvrti Donji Grad popisali su oko 20,5 tisuća stambenih nekretnina, od kojih je gotovo 30 posto, odnosno oko 6 hiljada prazno.

Generalno, kada se pogledaju procenti praznih nekretnina po gradskim četvrtima, može se primijetiti da ih je manje u rubnim djelovima grada, a da njihov udio u ukupnom broju raste prema centru.

Na primjer, osim Donjeg Grada i gradska četvrt Gornji Grad – Medveščak ima visoki postotak praznih stanova. Na tom su području popisivači identifikovali nešto više od 15 hiljada nekretnina, te ih je oko četiri hiljade, više od četvrtine prazno. S druge strane, u Stenjevcu i Podsusedu praznih je oko 18 posto, a u Sesvetama 19 posto nekretnina.

Marko Repecki, Forbes Hrvatska