Moskva nastavljati trgovati s Evropom skrivajući se iza Kirgistana, a on bilježi rekordan porast izvoza
Otkako je započeo rat u Ukrajini, Rusija uspješno zaobilazi sankcije koje su joj nametnule europske zemlje i SAD te nastavlja trgovati. Jedan od načina koji je pronašla da nastavi neometano izvoziti jest i korištenje Kirgistana kao posrednika
Kirgistan, mala planinska zemlja bez izlaza na more u središnjoj Aziji, došla je u središte pažnje zbog trgovinskog partnerstva s Rusijom. U samo godinu dana izvozni potencijal te zemlje je erumpirao. U godinu dana izvoz u Europsku uniju porastao je za nevjerojatnih 953 posto.
“Kirgistan se Rusiji pokazao ključnim za održavanje trgovine s Europom unatoč sankcijama. Izvoz Kirgistana u Rusiju naglo je porastao s 352,8 milijuna eura koliko je iznosio 2021. na gotovo milijardu eura 2022. godine. To ukazuje na značajan porast trgovinskih aktivnosti koje Rusiji olakšavaju zaobilaženje sankcija. Rast izvoza od 953 posto mogu zahvaliti svom strateškom tranzitnom položaju”, komentirao je za Euronews Robert Khachatryan, glavni izvršni direktor i osnivač međunarodne tvrtke za optimizaciju opskrbnih lanaca Freight Right Global Logistics.
Da je Krigistan ruska najučinkovitija premosnica za sankcije te kontrole izvoza i uvoza slaže se i Irina Tsukerman, predsjednica uprave u savjetničkoj tvrtki za sigurnosne strategije Scarab Rising.
Sankcije Europske unije i SAD-a promijenile su trgovačke obrasce Rusije kojoj je otežan pristup tehnologiji, a troškovi poslovne suradnje su porasli. Kirgistan, Kazahstan i Armenija postali su hubovi za izvoz dobara u Rusiju. Tako su i Rusi mogli uvoziti najnovije modele automobila i imati pristup ostalim dobrima čija bi nedostupnost izazvala nezadovoljstvo te kritike ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, piše Euronews.
Kako bi dodatno poboljšala svoje mogućnosti izvoza i trgovanja s Europom, Rusija je krenula ulagati u infrastrukturne projekte u Kirgistanu fokusirajući se na energetiku i transport.
“Kirgistan je jedan od najiskrenijih partnera Rusije u regiji. Članica je Euroazijske ekonomske unije (EAEU) koju vodi Rusija i Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO). Zemlja je bez izlaza na more i uvelike ovisi o doznakama iz Rusije koje su bile prekinute ratom u Ukrajini. Stoga je bilo logično da je zemlja u potrazi za drugim prilikama”, kaže Vuk Vuksanović, iz think tanka za vanjsku politiku Londonske škole ekonomije – LSE IDEAS.
On ističe kako je nemoguće sankcionirati sve koji žele poslovati s Rusijom, osobito stoga što se velika većina zemalja diljem svijeta nikada nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije.
“Mnogo je zapadnih zemalja, posebno u Europi, koje su još uvijek spremne trgovati s Rusijom i koristiti zakonske i logističke rupe za to”, ustvrdio je.
“Ovo ide u oba smjera i ne uključuje samo kupnju ruske robe i resursa od strane Europljana, već i prodaju tehnologije i robe dvostruke namjene. Dakle, dok su Europljani puno govorili o europskim vrijednostima i jedinstvu, mnogima od njih je rusko tržište ipak bilo privlačno”, dodao je.
Koje europske zemlje pojačano posluju s Kirgistanom
Institut Brookings je koristeći podatke o trgovanju s kojima raspolaže Međunarodni monetarni fond ustanovio kako je zemljama poput Njemačke, Poljske, Litve, Italije, Češke i Srbije porastao izvoz u Kirgistan nakon početka rusko-ukrajinskog rata.
“Njemačka je jedan od najvećih trgovinskih partnera u EU i za Rusiju i za Kirgistan. Njemačke tvrtke uvoze robu iz Rusije energente, strojeve i sirovine”, istaknula je Tsukerman.
Navela je i kako su francuske tvrtke snažno uključene u ulaganja u energetski i proizvodni sektor Kirgistana. Iznimka nije ni Italija, koja prema njegovim riječima, otvoreno trguje s Rusijom i ima interese u Kirgistanu, posebice u poljoprivredi i tekstilu.
“Luksuzna roba iz Italije u Rusiju stiže preko srednjoazijskih zemalja poput Kirgistana, dok neki ruski poljoprivredni proizvodi, poput žitarica i tekstila, u Italiju stižu zajedno s kirgistanskim proizvodima.”
Tsukerman je kazala i kako nizozemske tvrtke često sudjeluju u logistici i olakšavanju trgovine, iskorištavajući poziciju Kirgistana za širi pristup središnjoj Aziji i Rusiji. To se nastavlja iako je nizozemska vlada aktivna u naoružavanju Ukrajine.
Sve veće je i trgovinska povezanost Poljske s Rusijom i Kirgistanom.
“Tako neki od industrijskih proizvoda iz Rusije stižu u Poljsku preko Kirgistana, što je ironično s obzirom na sve veću ulogu Poljske u europskom gospodarstvu i nedavni poljoprivredni spor s Ukrajinom povezan s izborima oko priljeva ukrajinskog žita u Poljsku”, komentirala je prva žena Scarab Risinga.
Što se izvozi
Značajno je povećanje izvoza i trgovinske aktivnosti između Rusije i Kirgistana u sektorima kao što su tehnologija, vozila i kozmetika. Rusija sada teže može nabaviti vozila i tenkove stoga tu uskače Kirgistan.
Michael Ashley Schulman, partner i glavni investicijski direktor tvrtke Running Point Capital Advisors, rekao je za Euronews: “Službeno i tradicionalno, Kirgistan izvozi otpadni bakar, pamučnu pređu, gumirane tkanine i proizvode u Rusiju. Nedavno je došlo do porasta u kozmetici, odjeći, torbama i parfumeriji.”
Ipak, najviše zabrinjava što Kirgistan pomaže Rusiji u uvozu sankcionirane robe koja se koristi u ratu Rusije protiv Ukrajine. Tu je konkretno riječ o kineskim i njemačkim automobilima, rezervnim dijelovima za vozila, kugličnim ležajevima koji se koriste za tenkove i željezničke vagone, i poluvodiči. Prema nekim procjenama, samo deset automobila uvezenih u Kirgistan ostaje tamo.
“Stotine artikala iz EU završile su u ruskoj vojnoj opremi. Nekoliko zemalja, poput Njemačke imalo je značajan porast izravne prodaje određenih proizvoda Kirgistanu od početka rata. Praćenje i kažnjavanje takve trgovine moglo bi pomoći u njezinom smanjenju,” smatra partner Running Point Capital Advisorsa.
Rusija pak Europu nastavlja opskrbljivati naftom i plinom, poljoprivredne proizvode, čak i ukradeno žito iz Ukrajine, prerađenu hranu i pića te gnojiva, navodi Tsukerman.
“Rusija uspijeva progurati i industrijsku opremu te strojeve, uključujući čak i vozila i elektroničku robu. Kirgistan je također važna tranzitna točka za metale i minerale, uključujući željezne i obojene metale kao što su aluminij i bakar. Zapravo, kupnja ruskih metala u EU je porasla od početka rata u Ukrajini 2022. Kemikalije se također probijaju kroz Kirgistan i druge srednjoazijske zemlje, na europska tržišta, uključujući petrokemiju,” nabrojila je.
Što EU može napraviti da zaustavi tu trgovinu
EU je već bila žestoko kritizirana jer ne čini dovoljno na provedbi sankcija protiv Rusije koja osnuje fiktivne tvrtke u različitim zemljama i koristi treće zemlje za izbjegavanje trgovinskih sankcija.
Michael A Witt, profesor međunarodnog poslovanja i strategije na King’s Business School, smatra kako bi se trećim zemljama moglo zaprijetiti istim sankcijama kakve ima Rusija. No, to ne dolazi bez posljedica. Tako bi se treća država mogla još snažnije povezati s protivničkim taborom, a još je jedan razlog i taj što se takvim potezima dodatno otvaraju vrata globalnoj konkurenciji. To osobito vrijedi za Kinu koja bi rado zamijenila europske dobavljače i tako oslabila ekonomsku moć Europe.
Stroga izvozna ograničenja za osjetljive stvari ne podrazumijevaju na primjer kućanske aparate čiji se čipovi mogu prenamijeniti u vojne svrhe. Stavljanje tvrtki na crnu listu isto ne rješava problem jer najlakše je stvoriti nove koje će činiti isto, kaže Witt.
Tsukerman kao prvi korak predlaže suradnju s EACU-om kako bi se zatvorile rupe u carinskim propisima i trgovinskim sporazumima o trošarinama koji pogoduju zaobilaženju sankcija. Drugi korak je zauzdavanje europskih tvrtki.
“Europske tvrtke uključene u zaobilaženje sankcija trebale bi biti kažnjene i izgubiti posao u Europi. Štoviše, trebali bi postojati pojačani mehanizmi transparentnosti kako bi se izbjeglo da vladine agencije implicitno ili eksplicitno olakšavaju takve odnose”, smatra.
Napominje i kako bi trebalo zaplijeniti rusku robu koja dolazi u Europsku uniju, kao i vozila koja se izvoz preko Kirgistana.
“Stroža provedba nad kirgistanskim dužnosnicima, oligarsima i korporativnim insajderima trebala bi istovremeno biti prioritet kako bi se Kirgistanu otežalo izvlačenje koristi od napredovanja nezakonitih odnosa i transakcija.”
Autorica Nikolina Oršulić
