Gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije napuniti automobil strujom

EKONOMIJA Forbes Hrvatska 26. sep 2024. 11:28
featured image

26. sep 2024. 11:28

Cijena punjenja električnih vozila varira u evropskim zemljama. Euronews Business istražio je kolike su te razlike i gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije napuniti automobil strujom. Najskuplje su Norveška i Slovenija.

Vožnja Evropom u električnom automobilu najbolje se isplati na Islandu i Portugalu, a najskuplje će proći oni koji zastanu na punionicama u Norveškoj i Sloveniji, pokazuju podaci Evropske opservatorije za alternativna goriva (EAFO).

Hrvatska se svrstala među zemlje gdje su cijene punjenja električnih vozila oko evropskog prosjeka. U toj grupi država su i dvije najveće ekonomije na kontinentu – Njemačka i Francuska te Italija, Danska i Švedska.

Kako bi se standardizovalo istraživanje, izračuni su se temeljili na tipičnoj sesiji brzog punjenja DC za Tesla Model 3, drugo najpopularnije električno vozilo u Evropi, nakon Tesla Model Y.

Istraživači EAFO-a izračun su radili na osnovu 25-minutnog punjenja za generisanje 10 do 80 posto napunjenosti baterije na javno dostupnim punjačima, a podatke o cijenama zatražili su direktno od operatera punionica (CPO), piše Euronews Business.

Island najpovoljniji

Island je rangiran kao najpovoljnije mjesto u Evropi za punjenje Tesle Model Y, po cijeni od 2,89 eura na 100 kilometara. Time se rangirao bolje od Portugala, gdje vozači moraju izdvojiti 3,18 eura da pređu istu udaljenost. Finska je zauzela treće mjesto, a tamo vozači za DC brzo punjenje plaćaju 4,63 eura.

Iako je malo tržište, Island je snažno prihvatio električna vozila, posebno u glavnom gradu Rejkjaviku. Njegovi izdašni izvori obnovljive energije pomogli su u snižavanju cijene punjenja električnih vozila.

Nakon Portugala, među najjeftinijima je Španija sa 7,11 eura.

Cijene se u državama južne Evrope dalje kreće ovako: Bugarska (7,34 eura), Italija (9,12 eura), Grčka (9,83 eura), Malta (9,83 eura) i Kipar (9,83 eura).

Foto: REUTERS/Yves Herman

Među zemljama sjeverne i srednje Evrope cijene se kreću između sedam i deset eura. Estonija i Njemačka bile su najskuplje zemlje u grupi s naknadama od 9,99 eura i 8,93 eura na 100 kilometara, a odmah iza njih je Danska s 8,81 eura.

U Francuskoj se plaćalo 7,26 eura, nešto manje nego u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je tarifa za zadate parametre 7,79 eura. U Austriji je naknada iznosila 7,88 eura.

S druge strane, daleko najskuplje mjesto u Evropi za punjenje električnih automobila je Norveška. Za pređenih 100 kilometara vozači će morati izdvojiti gotovo šesterostruko više nego na Islandu – nevjerovatnih 18,93 eura. Razlika u cijeni je 16,04 eura.

Neće puno povoljnije proći ni oni koji se zateknu u Sloveniji, drugoj najskupljoj zemlji gdje cijena za istu količinu “strujnog goriva” iznosi 17,02 eura.

Energetski ekonomisti vjeruju da razlike u troškovima naplate širom Evrope nastaju zbog nekoliko činilaca, uključujući izvore električne energije, poreze i vladine politike, pri čemu zemlje s obilnim obnovljivim izvorima obično imaju niže troškove jer su manje zavisne od uvezenih fosilnih goriva. Suprotno tome, zemlje s visokim porezima, mrežnim naknadama ili oslanjanjem na skupi uvoz, poput Danske i Njemačke imaju više cijene.

Više javnih punionica nego ikad prije

Nizozemska je vodeća u Evropi s više od 154 hiljade javnih punionica za električna vozila, što odražava snažnu predanost zemlje usvajanju električnih vozila i njenu spremnost da ulaže u vitalnu infrastrukturu električnih vozila.

Njemačka i Francuska imaju opsežne javne mreže za punjenje električnih vozila, a obje zemlje imaju više od 125 hiljada javnih punionica. Njemačka je druga iza Nizozemske sa 130.828, dok je Francuska na trećem mjestu sa 127.530, prema podacima EAFO-a.

Kao najveće evropsko automobilsko tržište, Njemačka je brzo povećala svoju stopu prihvaćanja električnih vozila, pri čemu su električna vozila činila više od 25 posto prodaje novih automobila u 2023. godini. Brojke EAFO-a za 2024. pokazuju da se trend promijenio, budući da je prodaja u prvoj polovini ove godine 184 hiljade baterijskih električnih vozila, što predstavlja smanjenje od 16,4 posto u poređenju s istim periodom prošle godine.