Preduzetništvo i godišnji odmor: Može li se na moru bez mejla i laptopa
Godišnji odmor izazovan je period za preduzetnike, naročito one koji rade sami i nisu okruženi sa mnogo saradnika.
Sve češće se u velikim gradovima, tokom ljetnjih mjeseci, može vidjeti obavještenje da neki ugostiteljski objekat ne radi zbog kolektivnog godišnjeg odmora. Razlozi se uglavnom kriju u nedostatku radne snage.
U sektoru ugostiteljstva to je naročito uočljivo, ali i među onima koji se bave drugim djelatnostima vlasnik je ujedno i jedini zaposleni pa nema kome da delegira posao. Zato se dešava da neki od njih budu primorani da rade sa odmora i nemaju luksuz da se isključe.
Forbes Srbija pitao je preduzetnike iz različitih branši kako su se ovog ljeta organizovali kad je riječ o odmoru. Mogu li da se potpuno isključe i odmore a da istovremeno posao ne trpi? Ima li među njima i onih koji ne idu na odmor da posao ne bi stao?
Ima li kompromisa kad si preduzetnik
Da li je balans moguć kada si sam svoj gazda?
Katarina Šonjić Vujić, osnivač Empple zajednice i Employer Branding Strategist kaže da kada ode na odmor dio posla koji zavisi od nje ipak mora da stane.
„Na primjer, direktne aktivnosti sa klijentima su nešto što, nažalost, u ovoj fazi, ne mogu da delegiram. Klijente unaprijed obavijestim o svom odmoru i zajedno se organizujemo da posao ne bi trpio,dok ja nisam tu. To podrazumijeva da se neke stvari urade unaprijed, kako bi sve teklo po planu“, priča za Forbes Srbija Katarina.
Ističe da je ljeto period kada inače nastoji da bude što više u prirodi.
Zahvaljujući prirodi njenog posla uspijeva da se organizuje da radi pored mora i bude nekoliko dana potpuno isključena, a nekoliko dana onlajn za saradnike, hitna pitanja ili procese koji ne mogu da stanu.
U zimskom periodu praktikuje „pravi“ odmor na kome je u potpunosti isključena. Tu kako kaže, ne pravi kompromise, jer joj je neophodno da se odmori i mentalno pripremi za planiranje naredne godine.
Zavisi od djelatnosti i perioda
Za odmor koristi 20 radnih dana godišnje, zimi se više odmara jer je poslovni tempo poslu sporiji, dok ljeti radi više.
Kaže i da zbog specifičnosti posla postoje periodi kada nikako ne može da odmori. To su, najčešće, septembar i oktobar.
Ima i onih koji upravo zbog toga nekada i ne odu na odmor.
Balans je nedostižan
Imala je Katarina iskustva sa deficitom odmora i posljedicama toga. Dešavali su joj se kako priča, nedostatak pažnje i učestalije greške, nedostatak inspiracije i manjak kreativnog rada, smanjena produktivnost i odsutnost…
Zato svima savjetuje da pronađu balans između privatnog i poslovnog i vrijeme za odmor.
„Najteže je učiti iz ličnog primjera, zbog čega svima preporučujem da prioritizuju svoj odmor. Razumijem da je važno da budemo tu kada imamo svoj biznis, i ovu činjenicu ne treba da posmatramo iz pozicije žrtve, već da nam ovo sve bude izazov i da pronađemo najbolje rješenje da imamo izbalansiranu godinu, koliko god je to moguće“, kaže Katarina.
Maša Vlahović koja sa majkom vodi porodičnu kompaniju, Life&Mind Studio- edukativni centar specijalizovan za razvoj organizacija i pojedinaca kaže da joj se čini da je balans u preduzetničkim vodama nedostižan.
„Za nekoga je balans mogućnost da u 17 sati isključi kompjuter i ne nosi posao kući. Za nekoga je balans da ga kolege sa posla ne zovu van radnog vremena. Za nekoga je balans to da postoji fleksibilnost radnog mjesta i vremena. A za druge, balans je mogućnost da svoj um utišaju. Da zaustave tok ideja, nezavršenih zadataka…. I za nekoga poput mene, a vjerujem i za svakog preduzetnika, ovakav balans je nedostižan“, kaže Maša.
Nije smak svijeta ne odgovoriti odmah na mejl
Navodi da iako imaju ranije definisane periode za odmor i putovanja, desi se da ga nekada ne iskoriste u “standardnom” okviru.
To u praksi znači da, dok si na odmoru, ipak pratiš elektronsku poštu i odgovaraš na mejlove klijentima i saradnicima.
„Mi idemo na odmor, putujemo i uživamo, ali nosimo laptopove i telefone, i dešava nam se da se dok smo na plaži pogledamo i kažemo “Hajde da malo brainstormujemo”. I ako ne odgovorimo na neki mejl u dan ili dva od prijema, znamo da nije smak svijeta“, kaže Maša.
Baš kao i Katarina, i ona kaže da klijente obavesti da će koristiti godišnji odmor. Jedan od načina je automatski odgovor mejlom.
„Uzela sam preko potreban odmor kako bih se malo odmorila, uhvatila malo sunca, odgledala neku seriju na Netfliksu ili jednostavno ne radila ništa, barem dok me to drži. Ali, da, čitaću mejlove iako ću možda malo sporije odgovarati na njih. Vraćam se u kancelariju 18. augusta kada ću biti spremna za nove izazove i avanture. Do tada slobodno piši našem timu na mejl, a ako je nešto hitno kontaktiraj me i pozovi na telefon. Sretna sezona odmora!“, ovako je glasila Mašina automatska reply poruka na mejlu ovog ljeta.
Odmaranje se mora nadomjestiti
Onima koji su baš sami u poslu nije lako da se organizuju za odmor tako da posao ne trpi, a oni ne budu na gubitku.
O tome svjedoči vlasnica frizerskog salona „Tanja“. Ona koristi godišnji odmor samo u ljetnjim mjesecima.
To podrazumijeva da njen salon ne radi tri nedjelje, krajem jula i početkom augusta jer tad ima manje posla.
Osim što je vlasnik ona je i jedini zaposleni.
Odmor je neophodan
Dan prije polaska na odmor na vratima istakne da neće raditi to vrijeme. Mušterijama unaprijed to najavi kako bi se organizovali oko usluga koje su im potrebne i zakazali blagovremeno svoje termine.
Takođe, prije i poslije odmora prilično „zgusne“ svoj raspored i radi nešto jačim tempom da bi nadomjestila to što neće raditi tih nedjelja.
„Ja do 15. u mjesecu moram da zaradim za poreze i dopinose, troškove zakupnine prostora, komunalne dažbine, zatim za fakture za utrošeni materijal, licencu za fiskalnu kasu. Praktično tri nedjelje radim da zaradim za te troškove, a samo jednu za sebe i svoju zaradu. Zato radim šest dana j, i subotom, kao i za praznike, osim za Prvi maj“, kaže Tanja za Forbes Srbija.
Rješenje u kolektivnom godišnjem
U poznatom street food restoranu „Pretop“ u augustu su koristili kolektivni godišnji odmor.
O tome su na vratima samog objekta, ali i društvenim mrežama obavjestili ljubitelje pečenja, domaćeg hljeba, ali i šampanjca.
Ističu da su svi jednaki što se odmora tiče i da nije važno da li je u pitanju „gazda“ ili zaposleni.
„Kolektivno odmaramo i ljeti i zimi, prateći potrebe naših gostiju. U Pretopu praktikujemo kolektivni godišnji odmor – cijeli august, i zimi za vrijeme novogodišnjih i božičnih praznika“, navode.
„Preko ljeta je manje ljudi u gradu, a na pijaci veoma toplo, obim posla je smanjen pa je logično bilo da neki od najtoplijih mjeseci ne radimo, kažu u „Pretopu“.
Većina komšija sa Zemunske pijace, takođe, zatvara svoje lokale u ovo vrijeme, pa je august uglavnom „miran mjesec na ovoj pijaci“.
Njihovi gosti već su navikli na taj tempo.
„Budući da su naši stalni gosti i sami tada na odmoru, nekako smo se uskladili, pa se dobro uželimo jedni drugih i od septembra nastavljamo druženje“, kaže trojac- Nikola, Nenad i Miloš.
Pauza i ljeti i zimi
U zimskom periodu nastoje da gostima budu dostupni za novogodišnje praznike i slave. Posle toga kažu, moraju malo i oni da odmore.
„Na zimski odmor odlazimo najumorniji, budući da pred kraj i na samom početku godine, imamo najviše posla“, kažu zaposleni u „Pretopu“.
Pravila za preduzetnike
Inače, preduzetnici koji odlaze na kolektivne godišnje odmore i privremeno zatvaraju radnje za to vrijeme dužni su da prekid djelatnosti prijave Agenciji za privredne registre (APR). Takođe, u obavezi su i da istaknu obaveštenje o periodu prekida djelatnosti. Neophodno je na portalu ePorezi evidentiraju privremeni prekid rada maloprodajnog objekta. To znači da moraju da unesu podatke u kom periodu objekat neće raditi upravo zbog fiskalnih kasa i kontrola.
Podaci o datumu početka i završetka godišnjeg odmora prijavljuju se Poreskoj upravi najkasnije 24 sata prije odlaska na odmor. Ta procedura je aktuelna od uvođenja novog zakona o fiskalizaciji.
„Potrebno je istaći prije svega na samom lokalu natpis da su na kolektivnom godišnjem odmoru i u kom periodu. Poželjno je to uraditi i onlajn, na sajtu ili google mapi da ne bi gubili zbog takvih sitnica kupce“, savjetuje poreski stručnjak Milan Trbojević.
Kazne i oduzimanje PIB-a
Kazne za one koji to ne učine se kreću od 50.000 dinara pa naviše. Trbojević kaže da se u praksi nije često susretao sa ovom vrstom kažnjavanja.
„Ono što je se prije može dogoditi je to da Poreska uprava pošalje poštu koju ne prime i onda oduzmu PIB. Oduzimanjem PIB-a ste praktično onemogućeni da radite i onda i nakon odmora još neki period dok se PIB ne vrati nazad. Kako su skoro sve aktivnosti digitalizovane i ovo se sve rjeđe dešava“, dodaje.