Lijekovi za pretilost novi su zlatni rudnik farmaceutske industrije
Lijekovi za mršanje, poput Ozempica, novi su “zlatni rudnik” farmaceutske industrije. Oko milijardu ljudi ima prekomjernu težinu, a tržište ovih lijekova moglo bi do 2030. narasti na 150 milijardi dolara.
Nakon što je cjepivo protiv koronavirusa, od izbijanja pandemije 2020. godine nekim farmaceutskim kompanijama donijelo vrlo velike prihode, sada je ta priča, uglavnom završila, pa je proizvođačima, poput Moderne, poslovanje u silaznoj putanji.
Novi hit su lijekovi za mršanje, poput Ozempica, koji je postigao veliki tržišni uspjeh, što i ne čudi s obzirom na to da je usmjeren na problem koji muči milione ljudi.
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk razvila je Ozempic kao lijek za liječenje dijabetesa tipa 2, no postao je izuzetno popularan među pacijentima koji se bore s prekomjernom težinom.
Eli Lilly ulaže 800 miliona dolara u širenje proizvodnje u Irskoj
Prateći tržišni uspjeh Ozempica i nekoliko drugih farmaceutskih kompanija uključilo se u utrku za osvajanje ovog tržišta. Kompanija Eli Lilly koja je razvila svoj lijek pod komercijalnim nazivom Mounjaro, prije nekoliko dana objavila je da šire proizvodne kapacitete. Radi se o ulaganju od 800 miliona dolara u proizvodni pogon lijeka za dijabetes i mršanje u Kinsaleu u Irskoj.
Tržište za ovakve lijekove je jako veliko s obzirom na to da probleme s prekomjernom težinom, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ima oko milijardu ljudi. Od te brojke oko 850 miliona ima toliku prekomjernu težinu da ona negativno utječe na zdravlje. Glavni problem proizvođača ovih lijekova trenutno su nedovoljni proizvodni kapaciteti. Proizvođači s postojećom proizvodnjom ne mogu zadovoljiti potražnju.
Procjenjuje se da bi tržište ovakvih lijekova u narednih pet, šest godina moglo dostići vrijednost od 100 do 150 milijardi dolara. Prema podacima Bloomberga, u razvoj ovih lijekova uključilo se oko 40 kompanija, koje imaju oko 50 lijekova u različitim fazama kliničkih istraživanja.
Dionice kompanija koje predvode ovu utrku snažno su porasle posljednjih godina. Tako je dionica Novo Nordiska u posljednje dvije godine, na američkom NASDAQ-u porasla s oko 50 na 137 dolara. Dionica kompanije Eli Lilly u istom je razdoblju porasla s oko 330 na više od 900 dolara. Uglavnom, dobra zarada za dioničare.
Konkurencija, politika i eventualne nuspojave glavni su rizici
No, iako se sada, gledano iz perspektive investitora sve čini idilično – potražnja je velika, otvaraju se novi pogoni, cijene dionica rastu – prije ili kasnije obje kompanije suočit će se s konkurencijom. Kao što smo već spomenuli, 40-ak kompanija također razvija svoje verzije lijekova. Neke od njih možda će biti efikasnije ili jednostavnije za upotrebu.
Također, na nekim važnim tržištima, poput SAD-a postoje i određeni politički rizik. Američki senator Bernie Sanders ranije ove godine prozivao je Novo Nordisk zbog (previsoke) cijene lijeka na američkom tržištu.
Osim toga, činjenica je da se radi o novim lijekovima, koji nisu dugo na tržištu, te uvijek postoji rizik da se kod dugoročne primjene lijeka pojave nuspojave koje nisu bile ranije uočene.
