Profesor Dalibor Balian za Forbes BiH: Materijalna šteta zbog požara na Zelengori se ne može izmjeriti, izgorjele su endemske vrste, drveće…a niko neće biti odgovoran
Požar koji je ovog vikenda buknuo na planini Zelengora na jugoistoku Bosne i Hercegovine, te se proširio u blizini Nacionalnog parka Sutjeska u potpunosti je razotkrio složenost političkog sistema u Bosni i Hercegovini, kao i duboko ukorijenjenu neodgovornost prema prirodi, poštivanju procedura i zakona, ali i nedovoljnu brigu o kapacitetima i resursima za suočavanje sa jačim elementarnim nepogodama.
Nakon što se vatra ugasi, požar savlada, počet će se zbrajati stvarna šteta na ovom području. A, ona za prof.dr Dalibora Baliana sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH daleko nadilazi materijalne gubitke.
“Možemo izračunati koliko je drveta izgorjelo, ali to drvo ima najmanju vrijednost u cijelom tom gubitku”, kaže za Forbes BiH Balian i dodaje:
Političko pitanje
“Mnoge endemske vrste na tim pašnjacima koji gore će praktično nestati, s tom vatrom izgorjet će i sjeme putem kojeg se one obnavljaju. Izgorjet će podzemni korijeni, jer to tlo gore, to je visoko planinsko tlo bogato sirovim humusom. A sirovi humus je jedna vrsta ugljena. On izgori skroz. A da nastane jedan centimetar tog humusa treba vam 1000 godina. Pa kako ćete to izračunati? Kako ćete vrijednovat to? To kada se izgubi, nema vrijednosti.”
Za profesora Baliana sve što se dešavalo na Zelengori proteklih dana je političko pitanje, te se prisjeća Prenja, slučaja od prije nekoliko godina, kada su kaže, zbog natezanja u Predsjedništvu, vojni helikopteri ostali prizemljeni, dok je vatra gutala prostor pred sobom.
“Taj dan, helikopteri vježbaju gašenje na Boračkom jezeru. Istresaju vodu u prazno. A od njih 300 metara zračne linije gori šuma. Oni nemaju nalog da smiju gasit vatru. A imaju nalog da vježbaju na Boračkom jezeru. Uzimat vodu iz jezera, istresat tamo na metu koju su postavili na sred livade, vidite koja je glupost kod nas, i sad je ovo natezanje, spasit će nas Srbija, ma neće nas spasiti niko. Da duđu Amerikanci da gase nas ne mogu spasiti.”
Na pitanje ko će u lancu, počevši od lokalne zajednice i entitetskih vlasti koji nisu odmah, kada se požar pojavio uputili poziv Oružanim snagama BiH da se priključe Helikopterskom servisu RS, već su uporno insistirali na helikopterima iz Srbije, pa dalje prema najvišim instancama vlasti u BiH, odgovarati za štetu koja je nastala na Zelengori, naš sagovonik odgovara:
“Niko neće biti odgovoran, ovo je sistem u kojem niko nije odgovoran. Poziv treba da se pošalje prvog, prvog u godini, znači, prvog januara poziv da je ovjeren i da stoji na stolu. Izbio požar tu, odmah idete na gašenje. Tu se vidi sav nerad vlasti. A dobro ih plaćamo. PDV nam uzimaju na sve. Mi dakle, pričamo o požarima sad, a o njima smo trebali pričati prije pet mjeseci i reći: “Hajmo spremiti sve što je potrebno i čim vatra krene gasiti zahvaćena mjesta. I onda ne bi bilo problema. Ne, mi čekamo kad počne gorjet i onda ćemo se natezat politički.”
Klimatske promjene i piromani
Ima jedna stvar koju stalno preskačemo, kaže on, a to je priprema.
“Ona je jako važna. Pripremiti stanovništvo, da javi na vrijeme, pripremiti ljude, osmatrače na terenu da odmah jave i suzbiju vatru dok je na maloj površini. Vatra se suzbija kad krene, u početku, a ne nakon što se rasplamsa. Kada se raširi na velike površine stvara i veliki problem”, kaže naš sagovornik.
On ističe kako je neophodno požar koji će se desiti naredne godine suzbijati sada.
“Ne moramo mi imati kanadere. Ne moramo imati helikoptere, ali mi možemo na vrijeme suzbiti požare”, kaže Balian.
Klimatske promjene u BiH kojima svjedočimo bit će okidač i nekih budućih požara, ali ne samo one.
“Izloženi smo klimatskim promjenama i izloženi smo piromanima. Pogledajte sudsku praksu, nađe se ko je zapalio šumu, ali niko nije kažnjen, jer se uvijek nađe izgovor tipa; on je u teškom socijalnom stanju, nemoj njega on je nacionalno ugrožen tu, nemoj ovoga, nemoj onoga, na kraju šume gore niko ne odgovara. Možete slobodno šumu zapaliti. Niko vam ništa ne može”, govori.
“Mnoge endemske vrste na tim pašnjacima koji gore će praktično nestati, s tom vatrom izgorjet će i sjeme putem kojeg se one obnavljaju. Izgorjet će podzemni korijeni, sirovi humus, a da nastane jedan centimetar tog humusa treba vam 1000 godina. Pa kako ćete to izračunati? Kako ćete vrijednovat to? Dalibor Balian za Forbes BiH
Na kraju, profesor Balian zaključuje s gorčinom u glasu: “Vlada raspravlja kako će kupiti nova vozila. Te ovaj će dobiti Tuareg, ovaj će dobiti Audi, ovaj će dobiti Mercedes, ali niko nije rekao ova vatrogasna stanica treba hitno da dobije novo vozilo za gašenje, ova treba da dobije opremu za gašenje. Nije trošak kupiti luksuzni automobil, ali je trošak kupiti vatrogasno vozilo da bude na terenu i da na vrijeme može da djeluje. To je taj problem. Mene srce boli kada gori šuma. Vezan sam za šumu svojim poslom i za nju ću biti vezan do groba. Evo sada da padne kiša svi će zaboraviti da je bilo šta gorjelo. Ali gorjet će opet za mjesec. Imamo vremena da se pripremimo, ali neće se nažalost ništa poduzeti.”
Ignorancija vlasti prema studijama i strategijama koje su razvijene za borbu protiv požara
Profesor Balian osim nedovoljne pripremljenosti stanovništva za ovakve situacije, ističe i potpunu ignoranciju vlasti prema studijama i strategijama koje su razvijene za borbu protiv požara.
“Fakultet je radio strategije razvoja šumarstva Federacije prije nekih desetak godina. Rađena je studija borbe protiv požara. Nikad vlada nije uzela u razmatranje te studije. Mi smo svoje znanje stavili u tu studiju, dali smo šta sve treba, ali se ništa ne poduzima. Svake godine se sve više i više se razočaram u način na koji se vodi ova zemlja.
