Izraelska ekonomija u velikoj krizi: 60.000 preduzeća moglo bi se zatvoriti u 2024.
CofaceBDI kaže da je 46.000 preduzeća zatvoreno od invazije Hamasa 7. oktobra usred rata koji je u toku; najteže su pogođeni sektori građevinarstva, poljoprivrede i usluga.
Izraelski biznis će se boriti s posljedicama višemjesečnog rata s Hamasom barem do kraja godine, za koju se očekuje da će do 2024. godine biti zatvoreno čak 60.000 preduzeća, navodi kompanija za poslovne informacije CofaceBDI.
Sumorno predviđanje dolazi jer je u devet mjeseci od izbijanja rata s Hamasom, ukupno 46.000 preduzeća već moralo biti zatvoreno dok su se borili da opstanu, a mnogi su u problemu zbog visokih kamatnih stopa, skupljih troškova finansiranja, nedostatak radne snage, oštrog pada prometa i operacija, poremećaja logistike i snabdijevanja i nedovoljna pomoć vlade, piše Times Of Israel.
Poređenja radi, rekordnih 76.000 preduzeća je bilo prisiljeno da se zatvori tokom pandemije koronavirusa 2020. godine.
“U praksi ne postoji sektor u privredi koji je imun na posljedice rata koji je u toku,” izjavio je izvršni direktor CofaceBDI Yoel Amir za The Times of Israel. „Preduzeća se suočavaju s vrlo složenom realnošću: strahom od eskalacije rata zajedno s neizvjesnošću kada će se borbe završiti, uz kontinuirane izazove kao što su nedostatak osoblja, mala potražnja, rastuće potrebe za financiranjem, povećanje troškova nabavke i logističkih problema, i nedavno zabrana izvoza od strane Turske sve otežavaju izraelskim preduzećima da prežive ovaj period.”
Oko 77 posto preduzeća koja su bila prisiljena na zatvaranje od početka rata, a koja čine oko 35.000 preduzeća, su mala preduzeća sa do pet zaposlenih i oni su najugroženiji u privredi jer imaju hitnije potrebe za finansiranjem, a kojima je teže prikupiti kritična sredstva, kaže Amir.
Prikupljanje sredstava od strane izraelskih kompanija je palo već početkom 2023. godine, jer se ekonomija borila s globalnom krizom i lokalnom političkom neizvjesnošću oko predložene revizije pravosuđa. Zatim je uslijedio napad Hamasa 7. oktobra.
Hiljade korporativnih vlasnika su se trzale da se izbore sa iznenadnim i stalnim pozivanjem stotina hiljada zaposlenih u rezervnu službu koji su se pridružili borbama, a 250.000 ljudi je raseljeno iz svojih domova .
U nedavnom istraživanju na uzorku od 550 kompanija i preduzeća iz različitih sektora u izraelskoj ekonomiji, CofaceBDI je pitao menadžere o uticaju rata na njihove svakodnevne operacije.
Na pitanje o obimu štete koju rat nanosi na njihovo poslovanje, 56% ispitanika je izjavilo da su doživjeli pad prometa. Poređenja radi, u prethodnom istraživanju iz januara 2024. oko 64% je izjavilo da su pretrpjeli pad zbog rata.
Prema Amirovim riječima, ekonomske posljedice rata koji je u toku odmah su osjetila preduzeća koja su aktivna u građevinarstvu, poljoprivredi, turizmu, ugostiteljstvu i sektoru zabave.
To je ono što je 85.000 palestinskih radnika praktično nestalo iz izraelske građevinske industrije od početka rata, jer im nije bilo dozvoljeno da rade, dok su mnogi strani radnici koji rade na gradilištima napustili zemlju. To je dovelo do potpunog zatvaranja mnogih gradilišta zbog nedostatka radnika.
“Poljoprivreda, a posebno građevinska industrija pati od velikog nedostatka radne snage što uzrokuje značajna kašnjenja projekata i primopredaje stanova”, rekao je Amir. “Vidimo određeni priliv stranih radnika koji su se vratili u Izrael, ali niska ponuda je također dovela do povećanja plata i većih troškova zapošljavanja.”
„Možemo dovesti strane radnike u Izrael, ali oni moraju biti profesionalni i u većem obimu kako bi pružili pravo olakšanje sektoru“, dodao je.
Posljedice zbog Turske odluke
Osim toga, dramatičan potez Turske ranije ove godine da bojkotuje svu trgovinu s Izraelom ostavio je uvoznike građevinskog materijala – aluminijuma, plastike i cementnih proizvoda – za lokalnu industriju da traže alternativne izvore i zamjene, koji su skuplji zbog veće proizvodnje i troškovi transporta.
Prije tog poteza, izraelska preduzeća su željela povećati uvoz iz Turske, budući da napadi jemenskih militanata Huta koje podržava Iran ometaju pomorsku trgovinu, povećavaju troškove dostave i čine robu iz Kine i Dalekog istoka daleko skupljom.
“Nakon bojkota Turske, također postoji zabrinutost da će i druge zemlje slijediti slične poteze jer uvoznici traže alternativne dobavljače iz drugih zemalja”, rekao je Amir. “Tarife osiguranja rastu, troškovi rastu, a vlada će morati povećati poreze, poput PDV-a za finansiranje ratne potrošnje, što zauzvrat predstavlja veliki teret za preduzeća.”
Pad potrošačke potrošnje, nedostatak turizma i masovne evakuacije iz ratom zahvaćenih područja na sjeveru i jugu Izraela pogodili su preduzeća u sektoru trgovine i usluga, uključujući i rekreacijske poslove, kao i kafiće i restorane, prema Amir.
Upitan o naporima vlade da pruži hitnu pomoć ratom pogođenim preduzećima, Amir je naveo istraživanje CofaceBDI provedeno u januaru među uzorkom od 600 preduzeća iz različitih sektora u kojem je 52% menadžera odgovorilo da nisu dobili pomoć uopšte, ili pomoć koja nije bila zadovoljavajuća za njihove potrebe iako su ispunjavali kriterijume za kompenzaciju. Samo 3% je reklo da je primilo zadovoljavajuću pomoć, prema nalazima istraživanja.
Vlada, koja je već pod pritiskom rata koji će koštati više od 250 milijardi NIS (67 milijardi dolara), odgovorila je ponudivši kompenzacioni paket pomoći koji uključuje grantove preduzećima širom zemlje koja su pretrpjela indirektnu štetu zbog rata, program refundacije plata i mjere olakšice za zaposlene na neplaćenom odsustvu.
„Kratkoročno, vlada bi mogla pružiti prijeko potrebnu pomoć uvoznicima kako bi im pomogla da pronađu alternativne dobavljače za Tursku, iz drugih geografskih područja, kao i da ublaži krizu radne snage u građevinskom i poljoprivrednom sektoru dovođenjem velike količine stranih profesionalnih radnika kako bi obuzdali dalje poremećaje”, rekao je Amir.
„Dugoročno, vlada treba da se ponaša odgovorno, da preduzme korake za ublažavanje fiskalnog deficita, na primer smanjenjem koalicionih fondova kako bi se oslobodili resursi, ali to se ne dešava.”
“Vlada mora signalizirati tržištu i investitorima da može donijeti teške odluke u nastojanju da povrati stabilnost”, dodao je.
