Javno-privatna partnerstva: Put ka unapređenju infrastrukture u Bosni i Hercegovini

Voda je ključna za javno zdravlje. Sigurno i lako dostupno snabdijevanje vodom, odgovarajuća sanitacija, kvalitetna infrastruktura i pravilno upravljanje vodnim resursima su od vitalnog značaja za podsticanje održivog ekonomskog rasta i smanjenje siromaštva.

Međutim, u Bosni i Hercegovini (BiH) samo 17% prikupljene otpadne vode se tretira radi uklanjanja štetnih zagađivača. Većina se ispušta neobrađena u rijeke, narušavajući lokalne ekosisteme i predstavljajući značajne rizike po javno zdravlje. To pitanje je o neadekvatni sanitarnim uslugama, sa samo 31% stanovništva povezanim na javnu kanalizacijsku mrežu. U međuvremenu, samo 12% lokalnih vlasti, koje upravljaju lokalnom infrastrukturom, ima operativna postrojenja za tretman otpadnih voda.

Unaprijeđenje kanalizacionih mreža u zemlji i izgradnja novih postrojenja za tretman otpadnih voda, su ključni za zaštitu javnog zdravlja i pokretanje održivog ekonomskog rasta. Međutim, stvarnost je da će za razvoj takve infrastrukture biti potrebno značajno učešće privatnog sektora.

Tu dolaze do izražaja javno-privatna partnerstva (JPP). Kroz JPP, vlade se udružuju s privatnim sektorom kako bi pružile javnu uslugu u skladu sa strogo određenim kriterijima. Vlada postavlja ciljeve projekta, dok privatni sektor preuzima odgovornost za njihovo ispunjenje. Plaćanje po isporuci i dijeljenje rizika pomažu da privatni partner bude usmjeren na pružanje kvalitetnih javnih usluga koje podržavaju nacionalne razvojne ciljeve.

Izazov je u tome što je okvir za upravljanje JPP-ovima u BiH, kao i u širem regionu Zapadnog Balkana, historijski bio nedovoljno razvijen. Nedovoljno razvijen pravni i institucionalni okvir zemlje, mali tržišni kapacitet, izazovna poslovna klima i složeno političko okruženje je usporilo razvoj vitalnih JPP infrastrukturnih projekata.

Kako bi se maksimizirao potencijal JPP-ova, što znamo iz našeg globalnog iskustva, ključan je snažan pravni i regulatorni okvir. Agencije i vlade moraju biti kvalitetno educirani i opremljeni potrebnim znanjem kako bi stvorili niz projekata koji su privlačni investitorima, ekonomski održivi, fleksibilni, konkurentni i usklađeni s nacionalnim razvojnim prioritetima. JPP-ovi također moraju biti dodijeljeni otvoreno i transparentno, te se moraju implementirati u razumnom vremenskom okviru.

Dobra vijest je da zemlja napreduje prema tim ciljevima. IFC je nedavno imao ključnu ulogu u podršci Kantona Sarajevo i Federacije BiH u kreiranju novog regulatornog okvira za JPP-ove. Usvajanje Zakona o JPP-ovima Kantona Sarajevo u oktobru predstavlja važnu prekretnicu, otvarajući put za inovativne saradnje koje bi mogle transformisati izgled javne infrastrukture grada.

Butila postrojenje za tretman otpadnih voda u Sarajevu je dobar primjer. Jedno od najvećih u regionu, rekonstruirano je 2016. godine i svakodnevno obrađuje prosječno 110.000 m3 otpadnih voda. Međutim, danas postrojenje ne radi optimalno. Ograničena finansijska sredstva usporavaju

pravilno održavanje, dok operativni problemi uključuju nedovoljan tretman mulja i rizike od poplava zbog visokog protoka otpadnih voda i niske nadmorske visine.

Kako bi pomogao u rješavanju problema, IFC je upravo potpisao značajan sporazum sa vladom Kantona Sarajevo o strukturiranju prvog JPP-a u zemlji u tretmanu otpadnih voda. Cilj je iskoristiti privatni kapital i stručnost kako bi se razvilo i upravljalo postrojenjem Butila prema najvišim standardima, pomažući u zaštiti lokalne okoline i pružanju boljih i sigurnijih usluga stanovnicima.

Sa potencijalom za transformaciju kritične infrastrukture, ovakvi JPP nude obećavajući put ka održivom razvoju u Bosni i Hercegovini. Projekat JPP-a za postrojenje Butila također će služiti kao pilot projekt za testiranje efikasnosti novog okvira za JPP. JPP će također biti relevantni u energetskom sektoru kako bi se uspostavile referentne tržišne cijene i uslovi, te ubrzao razvoj obnovljivih izvora energije. Uvjerena sam da uz kontinuiranu podršku IFC-a, BiH može nastaviti koristiti inovacije privatnog sektora kako bi se suočila s izazovima infrastrukture i otvorila put ka otpornijoj i prosperitetnijoj budućnosti. Ines Rocha, regionalna direktorica IFC-a za Europu. IFC, članica Grupacije Svjetske banke, najveća je globalna razvojna institucija usmjerena na privatni sektor u zemljama u razvoju.