“Bolje se nameću”: Muškarci u BiH i dalje više zarađuju od žena, posebno u sektorima finansija i nekretnina
Unatoč značajnim napretcima u borbi za rodnu ravnopravnost, žene i dalje suočavaju s izazovima u poslovnom svijetu, posebno kada je riječ o pitanjima vezanim uz plate. Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, muškarci u Bosni i Hercegovini i dalje zarađuju više od žena na istim pozicijama u kompanijama. Čak i do 17 posto. Kada se dublje zaroni u analizu, otkrivaju se razlike po sektorima poput bankarstva, ekonomije i finansija, menadžmenta i nekretnina.
I stopa zaposlenosti kod muškaraca je znatno veća nego što je to kod žena. Prema najnovijoj publikaciji Agencije “Žene i muškarci u BiH”, navodi se da je stopa zaposlenosti kod muškaraca 67,7%, dok je taj postotak kod žena 40, sa jasnim rodnim jazom u zaposlenosti od 27,7 pp.
Anketa o radnoj snazi je redovno istraživanje koje provodi Agencija za statistiku BiH, a od 2020. godine ona se provodi kontinuirano, prema novoj metodologiji usklađenoj sa EU regulativom. Anketa je 2022. godini provedena na uzorku od 42.888 domaćinstva.
Jedan od ključnih razloga za ove razlike leži u nedostatku asertivnosti žena u promicanju vlastitih interesa, rekli su stručnjaci. Prema istraživanju portala Paylab.com, muškarci su češće spremni inicirati pregovore o zaposlenju, ali i plati. Ovaj obrazac ponašanja ukazuje na dublje društvene norme koje potiču muškarce da budu proaktivniji u traženju boljih uvjeta rada.
Muškarci češće pregovaraju o početnim platama te su vještiji u pregovorima o svojim interesima. S druge strane, ženama je često ukorijenjeno da budu poslušne i skromne, te se stoga manje angažiraju u pregovorima za bolje uvjete rada.
Iako se čini da su žene manje asertivne u promicanju vlastitih interesa, to ne znači da su manje vještine u pregovaranju. Naprotiv, istraživanja pokazuju da su žene vrlo sposobne pregovaračice kada je u pitanju kolektivni interes ili interesi drugih.
Kako bi se prevladale ove rodne razlike u pregovorima o plati, potrebno je poduzeti niz koraka. Kompanije bi trebale promicati rodnu ravnopravnost i omogućiti transparentne procese pregovaranja o plati. Također, važno je poticati žene o važnosti asertivnosti i samopromocije te podržati ih u razvoju vještina pregovaranja. Nema ništa loše u tome da se žena nameće za posao ili bolju platu.
U konačnici, borba za rodnu ravnopravnost uključuje ne samo promjene u korporativnim politikama i praksama, već i duboke društvene i kulturne promjene koje će osnažiti žene da se aktivno zauzmu za svoje interese i postignu pravednije uvjete rada.