Oni su najuspješniji influenseri u Srbiji, prihodi najboljih idu do vrtoglavih iznosa

Hristina Kovačević, Forbes Srbija

Reklamiraju proizvode, snimaju se, fotografišu. Broje na hiljade pratilaca na mrežama i tinejdžeri ih obožavaju. Sve to se odnosi na influensere. Iako važe za ljude koji, zbog svoje popularnosti, ostvaruju veliki uticaj, postavlja se pitanje da li je taj uticaj stvaran i koliko im publika u Srbiji zaista vjeruje.

Neki od njih imali su i ozbiljne gafove, čak i sukobe sa zakonom, ali to očigledno ne umanjuje njihovu popularnost.

Prema istraživanju stanja društvenih medija u Srbiji, koju sprovodi agencija Pioniri u saradnji sa istraživačkom agencijom Smart Plus Risrč (Smart Plus Research) već sedmu godinu za redom, na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika, čak 46 odsto njih je reklo da uglavnom ne vjeruje preporukama influensera koje prate na društvenim mrežama, dok 16 odsto njih uopšte ne vjeruje. Samo četiri odsto im vjeruje, a 34 odsto njih uglavnom vjeruje.

Top 10 po izboru ispitanika

Na osnovu pomenutog istraživanja, predstavljamo listu 10 influensera za koje su ispitanici, kao odgovor na otvoren tip pitanja, rekli da prate.

Bogdan Ilić

Prvi na listi je Bogdan Ilić, poznatiji kao Baka Prase, čiji profil na Jutjubu (YouTube) postoji od 2011. godine, a danas ima 2.290.000 pratilaca. Svoju karijeru počeo je u gejming industriji, potom je uplovio u muzičke vode, komentarišući tuđe pjesme, ali i snimajući sopstvene. Do sada, pokretao je nekoliko biznisa, poput brenda odjeće „Šaim se“, igraonice za gejming, ali i lanca restorana „Kod Bake“.

Milan Maglov

Maglov je takođe jedno od najčešćih imena koja su se spominjala među ispitanicima. Nekada javnosti poznat po Fejsbuk (Facebook) stranici „Dnevna doza kreativnosti“, a kasnije i po brojnim drugim stranicama koje je vodio za svoje klijente kao frilenser. Danas radi kao edukator iz oblasti promocije biznisa na društvenim mrežama i na društvenoj mreži Instagram ga prati 203.000 ljudi.

Zorana Jovanović Zorannah

Na trećem mjestu prema broju spominjanja, našla se modna blogerka i jutjuberka Zorana Jovanović, poznatija kao Zorannah. Karijeru je počela otvaranjem modnog bloga „Zorannah‘s fashion corner“ i saradnjom sa različitim brendovima koje je reklamirala. Prvu knjigu izdala je 2015. godine, a godinu kasnije, objavila je još dvije. Osim toga, kreirala je i svoj brend kozmetike Zobjuti (Zobeauty), kao i parfem.

Dunja Jovanić

Dunja Jovanić, pod pseudonimom „imafashionbabe“ je prvenstveno pokrenula blog posvećen modi i ženskoj ljepoti. Međutim, kako je njena publika rasla, tako su se i sadržaji, ali i kanali plasiranja širili. Njen Instagram profil danas ima 368.000 pratilaca i na njemu svakodnevno dijeli savete, predloge autfita, ali i reklamira različite proizvode.

Tako je i njena saradnja sa brendom Mejbilin (Maybelline) Njujork počela lansiranjem linije karmina za usne sa njenim potpisom. Osim toga, postala je zaštitno lice brenda Kiko Milano, a tu su i saradnje sa Najkom (Nike), BMW-om, Koka-kolom (Coca-Cola) itd. Danas ima sopstvenu liniju odjeće „BÉBÉ BY DUNJA“, a dobitnica je nagrade influenserka godine („Elle influencer of the year“).

Tamara Kalinić

Kada je riječ o priznanjima, nagradu za najbolji međunarodni blog 2016. dobila je influenserka Tamara Kalinić, koja se takođe našla na listi 10 najuticajnih influensera, prema istraživanju stanja društvenih medija. Tamarin blog Glem end Gliter (Glam&Glitter) sadrži niz tema – modu, lajfstajl, ljepotu, turističke atrakcije, ali i sekciju šop gdje njeni pratioci mogu da pronađu određene komade odjeće koje ona preporučuje. Tokom svoje karijere, saradnju je ostvarila sa brendovima Dior, Fendi, Šanel (Chanel), Zara, Mango i mnogim drugim. Na Instagramu ima više od milion i po pratilaca, a sadržaj koji kreira, plasira i na Jutjub i Tiktok platformama.

Lea Stanković

Još kao četrnaestogodišnjakinja, Lea Stanković prvi video na Jutjubu objavila je uz maminu podršku, a teme kojima se bavila u svojim videima uključuju svakodnevni život, vlogove, savjete o ljepoti, šminkanju i slično. Za samo dvije godine došla je do prvih 100.000 pretplatnika na Jutjubu, a 2018. godine, baš kao i Zorana, objavljuje svoju knjigu koja je na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu bila treći najprodavaniji naslov. Nakon osam godina snimanja, uspjela je da prikupi 829.000 pratilaca na Jutjubu.

Tamara Ćosić

Na listi se takođe našla i influenserka Tamara Ćosić koja na svojim Jutjub i Instagram nalozima dijeli savjete o ljepoti i zdravlju. Pod pseudonimom „Lepa svaki dan“, okuplja publiku od skoro 207.000 pratilaca. Želja joj je oduvijek bila da otvori salon ljepote koji će pružati različite tretmane lica i tijela i estetske procedure, što joj se i ostvarilo 2021. godine.

Strahinja Ćalović

Javnosti poznat kao „Aca informacija“ na Instagramu dijeli skečeve, ali i sportske vijesti i jedan je od najčešće pomenutih u anketi. Kako je već govorio, inicijalna ideja bila mu je da, po uzoru na ljude iz inostranstva, kreira Twitter nalog na kom će dijeliti zanimljivosti iz sporta. To se potom proširilo i na druge društvene mreže, poput Instagrama i Fejsbuka, a danas kao specijalista za digitalni marketing na društvenim mrežama, prikuplja pratioce i putem stranice na kojoj dijeli svakodnevicu odrastanja svojih mališana i njihovih dogodovština na profilu „Tatin dnevnik“.

Marko Marijoković

I dok neki dijele smiješne situacije iz života svoje djece, na listi se našla i, reklo bi se, najpoznatija baka Balkana. Riječ je o baka Dragici, čije video klipove možemo da vidimo na mrežama influensera Marka Marijokovića. Zajedno, baka i unuk, svakodnevno zabavljaju više od 476.000 ljudi. Osim toga, „unuk najbolje bake na svijetu“, kako sebe naziva, napravio je i serijal video klipova na kojima „ispunjava želje porodice“ i prikazuje emotivne trenutke iz svog života.

Stefan Vuksanović Muđa

Rečenicom „Pozdrav svima, Muđa ovde“ više od decenije, otpočinje svaki svoj video na Jutjubu. Strast prema igricama, Stefan Vuksanović Muđa deli sa svojim pretplatnicima, a one po kojima je prepoznatljiv jesu svakako FIFA, GTA V i PES. Posebnu pažnju privlači onda kada ih, u svojim videima, igra sa „Ćaletom“. Više puta je za medije isticao kako je njegov put od Stefana Vuksanovića do Muđe bio veoma težak, ali i da želi da pošalje snažnu poruku mladima da se trud uvek isplati. Pre dve godine proširio je sadržaj videa, snimajući podkaste „Muđa Podcast“ u kojima su gosti uglavnom bile njegove kolege.

Uticaj na publiku

O tome kako se meri uticaj influensera na publiku, razgovarali smo sa Tanjom Đorđević iz agencije Čejl Centrejd Adriatik (Cheil Centrade Adriatic), koja nam je objasnila da nije važan samo broj ljudi do kojih poruka influensera dolazi, već i povjerenje koje publika gradi prema njima, dubinom njihove povezanosti i trajnošću odnosa.

„Najuticajniji influenseri su prvenstveno, oni pojedinci koji su, sadržajem koji plasiraju i cjelokupnim svojim djelovanjem u javnom prostoru, ne samo na internetu, uspjeli da izgrade lični brend i uticaj i – rekla bih još važnije – da to sve održe“, kaže Đorđević.

Imena koja su uspjela da izgrade takav odnos, kako nam je objasnila, ne dolaze samo iz sfere društvenih mreža i zabavnog sadržaja, već i onih koji su, kako kaže, postali novi mediji. Đorđević je njih podijelila u tri kategorije.

Influenseri koji utiču na mlade i njihove stavove – Inić, Muđa, Vrećo

Jedan od idejnih tvoraca Balkan Tjub Festa (Balkan Tube Fest), festivala za jutjubere, Milan Inić, poznatiji kao Jaserštajn, publici je privukao pažnju kratkim serijalima skečeva „Zbog sira“, „Nemoj biti taj l1k“, „Sve za…“. Prvi video snimio je još u osnovnoj školi, a sa polaskom u gimnaziju, počinje intenzivno da se time bavi i tada njegov kanal rapidno raste. Sam je pisao scenario, okupljao tim sa kojim je radio, pronalazio lokacije za snimanje i montirao videe. Novi Sad ubrzo je dobio „novo prepoznatljivo lice“, a škole su čak počele da mu ustupaju učionice, kako bi mogao da kreira sadržaj. Kao i mnoge njegove kolege, napravio je brend odeće sa motivima iz njegovih videa, a snimio je i nekoliko pjesama praćenih spotovima.

Prepoznatljiv po videima u kojima komentariše emisije, dešavanja iz zemlje i sa društvenih mreža, Mario Vrećo je u roku od pet godina prikupio 330.000 sabskrajbera na Jutjubu. Videi u kojima jede „picu od zlata“, „najjaču ljutu papriku na svetu“ i oni u kojima magnetom „peca“ gvožđe na dnu reke, neki su od najpoznatijih videa na njegovom kanalu. Pre Jutjub karijere, pojavljivao se i u nekim reklamama, te ga publika može videti i na velikim ekranima.

Influenserke koje su izgradile modne i bjuti biznise – Dunja, Lea, Jana

Već sa 14 godina, inspirisana jutjuberkom Betani Motom, tinejdžerka Jana Dačović na Jutjubu je počela da objavljuje kolekciju šminke. Tim stopama, nastavlja da razvija karijeru bjuti jutjuberke, ali taj sadržaj proširuje vlogovima sa putovanja i savjetima za tinejdžerke. Godine 2017. objavljuje planer „Janin kalendar“, a u saradnji sa kompanijom Laguna, već poslije dvije godine objavljuje knjigu „Ljepota – vlogerski priručnik s preporukama Jane Dačović“. Popularnost je iskoristila za kreiranje linije parfema i losiona za tijelo koji su namijenjeni „samouvjerenim, hrabrim i veselim djevojkama koje vjeruju i ne plaše se da ostvare svoje snove“. U dosadašnjoj karijeri, ostvarila je saradnju sa različitim brendovima poput Koka-kole (Coca-cola), Najkija (Nike), Zare, Aure, Esensa (Essence), Pandore i mnogim drugim.

Tiktok influenseri – Mića Ašćerić, Lazar Filipović

Tiktok ekspanzija dostigla je vrhunac u toku pandemije korona virusa 2020. godine, a mnoge današnje Tiktok zvijezde su pametno iskoristile taj trenutak, kako bi se našle na vrhu domaće influens scene. Među njima su i Lazar Filipović, koji se proslavio dijeljenjem savjeta za ljepotu i njegu, ali i Mića Ašćerić, student koji dijeli edukativne sadržaje o ljudskom organizmu, zdravlju i medicini uopšte.

Novi medij i uticaj na društvo – Galeb Nikačević, Iva Parađanin

Bivši student književnosti, a danas simbol podkasta u Srbiji, Galeb Nikačević, od početka svoje karijere privlačio je pažnju. Kao novinar, radio je u Vajsu, MTV Adriji i Nojzu, kada je odlučio da postane „sam svoj gazda“ i iskoristi prostor na internetu. Prvog gosta Agelast podkasta, Srećka Horvata, predstavio je „iz dnevne sobe“, a njegove naredne emisije bile su posvećene gotovo „nepoznatim“ licima. Za tri godine, objavio je više od 800 videa na Jutjubu, a njegovi podkasti dostupni su i na drugim striming platformama.

Kao i Galeb, Iva Parađanin Lilić radila je u Vajsu, ali i na TV B92, El magazinu (ELLE) i na portalu Biro 247 (Buro247). Befin nagradu za feministički medijski doprinos, dobila je bavljenjem ženskim temama i promovisanjem prevencije nasilja nad ženama. Nakon višegodišnjeg rada u medijima, odlučila je da medijski prostor iskoristi kao borbu za rodnu ravnopravnost i ženske teme, te tako osniva podkast Tampon zona koji je, kako je više puta istakla „siguran prostor za ženske glasove“.

Društvene mreže kao biznis

Često su na meti kritika, zbog glamuroznog života, putovanja i uživanja u luksuzu koje prikazuju na društvenim mrežama. Ipak, influenseri kroz saradnju sa brendovima, razvijaju i sopstvene biznise. Međutim, koliko influenseri zaista mogu da zarade? Da li je iznos zarade dovoljan za tako lagodan i lijep život?

Iz razgovora sa Ivanom Živkovićem iz agencije Pioniri, Forbes Srbija saznaje da su oni u vrhu liste veoma dobro plaćeni. Prilikom angažovanja, agencije razmatraju broj pratilaca, kvalitet sadržaja, ali i relevantnost tog influensera za datu temu.

„Zarada ne zavisi samo od promovisanja brendova na svojim kanalima, već i od kreiranja sadržaja za brendove, anboksinga proizvoda, pojavljivanja kao zaštitna lica brendova, učešćem u raznim kampanjama ili samim pojavljivanjem na nekom događaju. Da, i to se plaća u influenser svijetu. Veliki broj najuspešnijih je dobro monetizovao svoju popularnost, pa tako imaju čitave linije proizvoda kojima su dali svoje ime i jako dobro zarađuju od prodaje proizvoda fanovima. To su ozbiljni biznisi proistekli iz njihove osnovne, influenserske delatnosti i pojedini premašuju i milion eura prometa godišnje“, ističe Živković za naš portal.

Kako nam je objasnio, cijene angažovanja influensera prilično variraju, u odnosu na njihovu „veličinu“, ali uglavnom se kreću od 100 do1.500 eura, čak i više za samo jednu objavu, a proces ugovaranja influenserske saradnje počinje razmišljanjem o tome da li određena ličnost može da stane iza određenog proizvoda ili brenda, da li će to izgledati iskreno i autentično i koliko se uklapa u njihov životni stil.

„Nije to uvijek bezuslovni pristanak na saradnju, jer zavisi od mnogo faktora, ali i od tipa njihovog anganžmana i budžeta. I uvek poštujemo kada influenser kaže ‘ne’ saradnji sa brendom, jer ako unaprijed misli da to neće biti dobro i uspješno, vjerovatno je u pravu. Takođe, influenseri mogu biti uslovljeni nekim eksluzivnim ugovorom sa drugim brendom, pa imaju i tu vrstu ograničenja prilikom pristanka na saradnju. Naše iskustvo je da su uglavnom fleksibilni, laki za dogovor i često daju i sami neke predloge kako da brend uklope u svoj sadržaj i to je jedini ispravan način“, objašnjava Živković.

Ipak, Tanja Đorđević kaže za Forbes Srbija da mnogo toga zavisi i od toga da li influenseri prepoznaju da im je određena saradnja važna, ne samo u smislu zarade.

„Mnogi influenseri će besplatno biti dio kampanja koje su društveno odgovorne ili ih se lično tiču. Oni su mali mediji koji, na taj način, vode računa o svojoj reputaciji. Influenseri rado pristupaju saradnjama koje se poklapaju sa njihovim vrijednostima, područjem interesovanja i specifičnom nišom u kojoj djeluju. Kao agencija, prepoznamo da će influenseri srdačno prihvatiti saradnju ukoliko već imaju iskustva sa određenim brendom, koriste njegove proizvode ili usluge i iskreno vjeruju u njihov kvalitet i vrijednost. Ovo je ujedno i ključni kriterijum za uspješnu saradnju“, objašnjava Đorđević.

Saradnje u kojima se, pak, pregovara o honorarima, variraju. Kako nam je Tanja objasnila, većina influensera ima cjenovnike usluga, a kreiranje videa na Tiktoku, gde je forma kraća, ali zahtijeva posebnu kreativnost, može da donese zaradu od nekoliko stotina, ili za seriju videa nekoliko hiljada eura. Na Jutjubu, situacija je slična, s tim da se radi o dužim klipovima, gde se cijene takođe kreću do nekoliko hiljada eura.

Uslovi saradnje su individualni i prilagođavaju se specifičnostima influensera. Iz agencije, klijentima često savjetuju da se zahtjevi influensera, koji se tiču njihove autentičnosti, poštuju, jer to donosi korist i samom brendu koji se reklamira. S jedne strane, imamo potvrdu kredibiliteta influensera, dok sa druge strane imamo sigurnost da će brend biti promovisan na način koji je u skladu sa vrijednostima koje ciljna grupa influensera cijeni.

„Influenseri obično insistiraju na očuvanju svoje autentičnosti, dosljednosti u kreiranju sadržaja i zadržavanju svog prepoznatljivog narativa ili koncepta koji se uklapa u njihov lični brend i etiku poslovanja. Važno je napomenuti da ovi zahtjevi influensera proizilaze iz njihovog iskustva i stručnosti u stvaranju kvalitetnog sadržaja i izgradnji povjerenja sa svojom publikom“, dodaje Tanja.

Zašto influenseri, a ne drugi vidovi promocije

Stručnjaci za marketing su saglasni u činjenici da je za potrebe brzog prenosa informacija, novosti ili poznatosti brenda, najbolje angažovati influensere. Zbog njihove prepoznatljivosti, poruka veoma brzo može da dođe do velikog broja ljudi, ali kako kažu, tu treba biti veoma oprezan. Brendovi koji su spremni da izdvoje određenu sumu novca za ovakav vid promocije, potrebno je da temeljno pristupe zadatku.

„Ako se kompanije odluče da angažuju influensere preporučljivo je da rade jako analitično vodeći računa o brend meču izabrane osobe sa njihovim brendom. Ni ostatak procesa saradnje sa njima ne treba prepustiti slučaju, ali za to je najbolje da se obrate agencijama koje imaju jako puno iskustva u toj oblasti. Od analize, selekcije, praćenja projekta i pravnih elemenata saradnje, do izvještavanja o rezultatima na kraju“, ističe Živković.

Ovu ideju podržava i Đorđević, ali se osvrće i na dugoročne strategije i stvaranje održivih odnosa sa publikom. U razgovoru na tu temu, kaže da se u tom slučaju brendovi usmjeravaju na izgradnju povjerenja i emocionalne povezanosti sa ciljnom grupom.

„Tada influenseri koji su već uspjeli da zadobiju povjerenje te ciljne grupe igraju ključnu ulogu jer dodatno povećavaju kredibilitet brenda među ljudima kojima ciljna grupa vjeruje i sa kojom je već izgradila odnos. Dakle, saradnja sa influenserima ne samo da omogućava brendovima da dosegnu veću publiku, već i da izgrade dublje emocionalne veze sa svojim potrošačima, čime se postiže dugoročna lojalnost i ostvaruju strateški ciljevi brenda“, ističe Đorđević.

Prema podacima iz istraživanja stanja društvenih medija u Srbiji, u odnosu na prošlu godinu, korišćenje Tiktoka ostvarilo je najveći rast, te se sada nalazi u rangu sa Linkdinom. Fejsbuk i Instagram su i dalje mreže na kojoj najveći broj ispitanika ima otvoren nalog (87 odsto za Fejsbuk i 79 odsto za Instagram), ali dominantni su i Jutjub (56 odsto) i platforma X (nekadašnji Tviter 31 odsto).

Liste najuspješnijih influensera

Istraživanje Pionira	Po izboru Tanje Đorđević
Bogdan Ilić Baka Prase	Milan Inić
Milan Maglov	Stefan Vuksanović Muđa
Zorana Jovanović Zorannah	Mario Vrećo
Dunja Jovanić	Dunja Jovanić
Tamara Kalinić	Lea Stanković
Lea Stanković	Jana Dačović
Tamara Ćosić	Mića Ašćerić
Strahinja Ćalović	Lazar Filipović
Marko Marijoković	Galeb Nikačević
Stefan Vuksanović Muđa	Iva Parađanin Lilić