Da li je moguće riješiti energetske probleme BiH? Odgovore daju bh. stručnjaci u Švedskoj
Elektroprivrede u Sarajevu i Mostaru posluju u minusu. Rudnici u užasavajućem stanju, jer se ne isporučuje dovoljno uglja. Federalna Vlada prošle sedmice najavljuje povećanje cijena električne energije za preduzeća. Svi ovi problemi su, barem djelimično, uzrokovani nedovoljnom voljom za prelazak na obnovljive izvore energije.
Energetska tranzicija, proces koji podrazumijeva prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, ključan je za održivi razvoj i usklađivanje sa globalnim klimatskim ciljevima.
Dugoročno, BiH se mora usmjeriti na obnovljive izvore energije u skladu s direktivama EU. Ova tranzicija nije samo tehnološki izazov, već zahtijeva i sveobuhvatne promjene u politici, ekonomiji i društvu.
U svjetlu trenutnih izazova u sektoru energetike u BiH, Amar Čaušević i Adnan Ploskić, bh. stručnjaci sa švedskom adresom, daju nam uvid u ovu kompleksnu temu, a FORBES BiH je imao priliku s njima razgovarati o tome.
Njihov istraživački rad, koji su radili s još troje autora iz regije, pod nazivom Analiza tokova finansiranja razvoja u energetskom sektoru zapadnog Balkana: perspektiva 2008−2020. objavljen je nedavno u prestižnom akademskom žurnalu Springer Nature – Energy, Sustainability and Society.
Na početku razgovora, oni su nam objasnili da je Bosna i Hercegovina lider u izvozu električne energije na Zapadnom Balkanu, ali i da stoji pred ključnim odlukama u vezi sa svojom energetskom budućnošću.
S obzirom na to da je trenutno najveći izvoznik električne energije u regionu, ova činjenica odražava dvostruku realnost: s jedne strane, postoji značajan višak električne energije, koji je velikim dijelom rezultat smanjene industrijske aktivnosti i stanovništva nakon 1992. godine; s druge strane, izvoz predstavlja značajan izvor prihoda za državu.
“Tranzicija ili pravljenje novih proizvodnih sistema električne energije ne može biti svrha sama sebi. Električnu energiju treba primarno koristiti za stvaranje roba i usluga a ne za izvoz kao što se to danas čini. Mi smo zaključili da su dobivena sredstva iz EU za razvoj energetskih sistema bila relativno mala, negdje između 0.15 do 0.65 % godišnjeg BDP-a tretiranih država Zapadnog Balkana u periodu između 2008 i 2020 godine. Ovo je nedovoljno. Ali, da su ona i kojim slučajem znatno veća bila bi opet nedovoljna za pravljenje velikih proizvodnih sistema ili za proširenje postojećih kapaciteta. To je moguće prebroditi većom mobilizacijom javnih ulaganja i znatno većim učešćem privatnog sektora u investicijama”, kazali su Čaušević i Ploskić za FORBES BiH.
Oni napominju da je tehnički vijek termoelektrana oko 30-40 godina, što znači da je već više-manje istekao za većinu termoenergetskih postrojenja u BiH. „Na vlastima je odluka hoće li se ta infrastruktura održavati ili će se početi ulagati u alternativne sisteme.“
U kontekstu energetske tranzicije Bosne i Hercegovine, postavlja se pitanje o održivosti trenutnog pristupa proizvodnji električne energije. „Ako plan tranzicije ostane kakav je sad, bit će sve skuplje i neisplativije izvoziti električnu energiju koja ima visok karbonski otisak,“ upozoravaju ovi stručnjaci. Oni naglašavaju kako će izvoz električne energije iz termoelektrana biti opterećen visokim poreskim stopama, s obzirom na predstojeće promjene u globalnoj energetskoj politici.
Čaušević i Ploskić pojasnili su da postoji velika razlika u emisiji ugljen-dioksida (CO2) pri proizvodnji električne energije između BiH i drugih evropskih zemalja. Prosječna emisija CO2 za proizvodnju 1 kWh električne energije u BiH iznosi nešto iznad 400 grama, što je znatno više u odnosu na Švedsku, gdje je godišnji prosjek oko 30 grama, i EU27, gdje je oko 300 grama. Ove razlike ukazuju na potrebu za dekarbonizacijom proizvodnje električne energije u BiH i potencijal za dodatno oporezivanje izvoza električne energije iz BiH u EU.
Dodatni pritisak na BiH dolazi od planova Evropske unije da uvede Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM), novi mehanizam usmjeren na smanjenje emisije stakleničkih plinova u zemljama koje nisu članice EU. CBAM će se primjenjivati na uvoz robe u EU, uključujući i električnu energiju, što može predstavljati značajan izazov za BiH u budućnosti.
U tom kontekstu, Čaušević i Ploskić naglašavaju da će izvoz električne energije postati skuplji i neisplativiji, posebno za proizvode s visokim karbonskim otiskom.
“Izvoz električne energije iz termoelektrana bit će najvjerovatnije opterećen visokim poreskim stopama,“ ističe Ploskić, ukazujući na potrebu prilagodbe energetskog sektora BiH ovim novim međunarodnim standardima.”
“Mi bismo primarno trebali odrediti da li mi želimo razvijati industriju koja zahtijeva veliku količinu električne energije ili se želimo fokusirati na druge industrijske grane koje to ne zahtijevaju u istom obimu. Nakon toga se može početi razmišljati o slijedećim koracima i prioritetima”, kazali su oni za FORBES BiH. U BiH već oko 40% proizvodnje električne energije dolazi iz hidroelektrana i ovo se može iskoristiti kao dobra baza za daljnji razvoj elektroenergetskog sistema u BiH.
Na kraju razgovora, stručnjaci su uputili važno upozorenje vezano za energetsku tranziciju u Bosni i Hercegovini. Naglasili su da će tranzicija neizbježno dovesti do poskupljenja električne energije, što predstavlja značajno ekonomsko opterećenje za državu. Ova promjena će zahtijevati temeljitu modernizaciju infrastrukture energetskog sistema, što je složen, dugotrajan i skup proces.
“Tranzicija zahtijeva ulaganja i moguće je da će poskupiti cijenu električnu energiju. To predstavlja rizik jer se infrastruktura energetskog sistema moram značajno mijenjati. U drugu ruku tranzicija otvara put ka modernizaciji energetskog sistema, novim radnim mjestima, povećanju kompetencije u društvu i njegovom prilagođavanju regionalnim i globalnim tokovima kao što je sniženje CO2 emisija”, kazali su oni.
Uzimajući u obzir ove izazove i mogućnosti, jasno je da je energetska tranzicija u BiH višedimenzionalni proces. Strateško planiranje, usklađivanje s međunarodnim standardima i efikasno upravljanje resursima bit će ključni za razvoj održivijeg i konkurentnijeg energetskog sistema u BiH.
