Selimović uoči konferencije DDays: SEPA otvara vrata evropskom ekonomskom prostoru

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), kao koordinator pristupanja SEPA području, aktivno radi na usklađivanju domaće regulative sa EU standardima. Usvajanjem preostalih zakona na entitetskom i državnom nivou, BiH bi mogla uskoro podnijeti zvaničnu aplikaciju za članstvo u SEPA, kaže guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.
SEPA je jedinstveno područje plaćanja u eurima, koje obuhvata 40+ država u kojima se bezgotovinska plaćanja u eurima obavljaju pod jednakim uslovima, brzinom i sigurnošću kao domaća plaćanja. Pristupanje BiH ovom području biće jedna od tema šeste konferencije DDays koja se 23. aprila održava u Banjoj Luci u organizaciji BAM Consult-a.
Centralna banka BiH je institucionalni partner konferencije i tim povodom guvernerka Jasmina Selimović odgovara na ključna pitanja koja oblikuju monetarnu politiku.
U Briselu ste u februaru naglasili važnost nezavisnosti centralnih banaka u uslovima političke i fiskalne neizvjesnosti te zaštite vjerodostojnosti monetarne politike. Kako, konkretno, Centralna banka BiH planira ojačati institucionalnu i operativnu nezavisnost u situaciji povećanog fiskalnog pritiska i političkih rizika, uzimajući u obzir postojeće stanje u BiH?
Nezavisnost Centralne banke Bosne i Hercegovine ostaje jedan od ključnih stubova monetarne i finansijske stabilnosti. U uslovima fiskalnih i političkih pritisaka posebno je važno naglasiti da su mandat, nadležnosti i način odlučivanja CBBiH jasno definisani zakonom, što pruža zaštitu od kratkoročnih političkih i fiskalnih uticaja.
Za CBBiH nezavisnost nije samo princip, već praktičan uslov za očuvanje povjerenja u monetarni sistem, domaću valutu i makroekonomsku stabilnost. U aranžmanu valutnog odbora presudni su dosljednost, disciplina i kredibilitet institucije.
Nezavisnost se dodatno jača kroz transparentnost, odgovornost i jasnu komunikaciju s javnošću, čime se gradi povjerenje i smanjuje prostor za pogrešna tumačenja uloge Banke.
U širem kontekstu evropskih integracija, snažna i nezavisna centralna banka predstavlja i važan pokazatelj institucionalne zrelosti zemlje. Zato CBBiH svoj kredibilitet i otpornost nastavlja jačati dosljednim poštivanjem zakona, zaštitom mandata te profesionalnim i transparentnim djelovanjem.
Koji su regulatorni i tehnološki koraci koje CBBiH provodi kako bi se BiH sistemski uskladila s SEPA standardima, kako će to uticati na stabilnost platnog sistema i smanjenje troškova prekograničnih transakcija?
Centralna banka Bosne i Hercegovine, kao koordinator pristupanja SEPA području, aktivno radi na usklađivanju domaće regulative sa EU standardima. U saradnji sa nadležnim institucijama, već su poduzeti ključni koraci – uključujući dostavljanje nacrta predaplikacije Evropskoj komisiji i Evropskom platnom vijeću (EPC) u decembru 2025. godine.
Usvajanjem preostalih zakona na entitetskom i državnom nivou, BiH bi mogla uskoro podnijeti zvaničnu aplikaciju za članstvo u SEPA. Paralelno, CBBiH priprema bankarski sektor i infrastrukturu kako bi se SEPA transferi mogli nesmetano realizovati odmah po prijemu.
SEPA je više od platnog sistema – to je korak bliže evropskom ekonomskom prostoru.
Kamatne stope u BiH, u okviru aranžmana valutnog odbora, formiraju se kroz prenos vanjskih finansijskih uslova i zahvaljujući likvidnosti i stabilnom bankarskom sektoru izbjegnuta je veća volatilnost tokom perioda globalnog monetarnog stezanja. Kakva su Vaša očekivanja po pitanju daljnjeg kretanja kamatnih stopa u BiH?
U Bosni i Hercegovini kretanje kamatnih stopa treba posmatrati kroz valutni odbor i strukturu domaćeg bankarskog sektora. Tokom perioda visoke inflacije i snažnog monetarnog stezanja u eurozoni, izostanak snažnijeg povećanja kamatnih stopa u BiH, imao je važnu stabilizirajuću ulogu za domaću ekonomiju. Uprkos snažnom rastu kamatnih stopa u eurozoni, njihov prenos na domaće tržište bio je sporiji i ograničen nego u zemljama eurozone, ali i u okruženju.
Bankarski sektor u BiH oslanja se na domaće depozite, uz visoku likvidnost i značajan udio kredita s fiksnim kamatama. Zahvaljujući tome, banke su ublažile vanjske šokove, a troškovi finansiranja za građane i privredu ostali su relativno povoljni.
U narednom periodu očekuju se umjerena i postepena kretanja kamatnih stopa. Stabilne politike Evropske centralne banke i dalje će imati ključan utjecaj, dok globalni rizici – posebno geopolitičke tenzije i kretanja cijena energije – ostaju faktor neizvjesnosti.
Zaključak – BiH zadržava otpornost, uz stabilan bankarski sistem i kontrolisane promjene kamatnih stopa, čak i u složenom globalnom okruženju.
Centralna banka BiH ugovorila je značajan program tehničke pomoći s Evropskom investicionom bankom (EIB) gdje ćete djelovati kao koordinator u cilju integracije klimatskih rizika u finansijski sistem BiH. Šta to znači za domaće institucije i finansijski sektor?
Program tehničke pomoći Evropske investicijske banke, uz odobrenje Centralne banke Bosne i Hercegovine, podstiče transformaciju finansijskog sektora ka održivosti, s fokusom na jačanje svijesti o klimatskim rizicima i ulaganja u zelene projekte.
Kroz ovaj program BiH uvodi savremene alate i prakse, uključujući klimatske stres testove, razvoj strategije za ozelenjavanje finansijskog sektora i jačanje supervizorskih očekivanja za banke i regulatore u skladu s EU standardima.
Rezerve Centralne banke BiH dostigle su krajem prošle godine historijski visok nivo. Koja je strategija za upravljanje tim rekordnim rezervama u kontekstu likvidnosti, prinosa i potencijalnih šokova?
Devizne rezerve Bosne i Hercegovine u 2025. godini nastavile su rast i dosegnule historijski maksimum od 18,21 milijardu KM, uz godišnje povećanje od 3,25%. Na njihov rast uticali su prilivi doznaka iz inostranstva, direktne strane investicije, rast izvoza, turistička aktivnost i povoljniji uslovi servisiranja vanjskog duga.
Dodatnu snagu rezervama daju i pokazatelji stabilnosti: neto strana aktiva krajem 2025. godine iznosila je oko 1,6 milijardi KM, dok je pokriće monetarne pasive deviznim rezervama dostiglo 110%. Važnu ulogu u strukturi rezervi ima i zlato, čije je učešće poraslo zahvaljujući rastu njegove cijene i doprinosi dodatnoj diverzifikaciji i očuvanju vrijednosti rezervi.
Centralna banka Bosne i Hercegovine upravlja deviznim rezervama u skladu sa principima sigurnosti, likvidnosti i profitabilnosti, uz konzervativan pristup i stalno upravljanje rizicima. Zahvaljujući tome, devizne rezerve ostaju ključni oslonac monetarne stabilnosti i povjerenja u domaću valutu.