COP28 Postignut historijski sporazum: Udaljavanje od upotrebe fosilnih goriva, signalizacija konačnog kraja doba nafte?
Predstavnici gotovo 200 zemalja složili su se na klimatskom samitu COP28 da počnu sa smanjenjem globalne potrošnje fosilnih goriva kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena, što je prvi sporazum takve vrste koji bi mogao signalizirati konačni kraj doba nafte. Delegati na konferenciji UN-a slažu se s “historijskim paketom” klimatskih mjera, iako je izraz “postupno ukidanje” izostavljen.
Sporazum sklopljen u Dubaiju nakon dvije sedmice teških pregovora trebao je poslati snažan signal investitorima i kreatorima politike da je svijet ujedinjen u svojoj želji da se udalji od štetnosti fosilnih goriva, nešto za što naučnici tvrde da je posljednja nada za izbjeavanje potpune klimatske katastrofe.
Predsjednik COP28 Sultan Al Jaber nazvao je sporazum “historijskim”, ali je dodao da će njegov pravi uspjeh biti njegova implementacija.
Više od 100 zemalja snažno je lobiralo za čvrste smjernice u sporazumu COP28 o “postupnom ukidanju” upotrebe nafte, gasa i uglja, ali su naišle na snažno protivljenje grupe proizvođača nafte OPEC predvođene Saudijskom Arabijom, koja je tvrdila da svijet može smanjiti emisije bez izbjegavanja određenih goriva.
Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) zajedno kontrolišu gotovo 80 posto dokazanih svjetskih rezervi nafte zajedno s oko trećinom globalne proizvodnje nafte, a njihove se vlade u velikoj mjeri oslanjaju na te prihode.
U međuvremenu, među najglasnijim zagovornicima postepenog ukidanja fosilnih goriva i imale su podršku velikih proizvođača nafte i gasa kao što su Sjedinjene Države, Kanada i Norveška, zajedno s EU blokom i nizom drugih europskih vlada.
“Ovo je trenutak u kojem se multilateralizam zapravo spojio i ljudi su preuzeli pojedinačne interese i pokušali definirati zajedničko dobro”, rekao je američki izaslanik za klimu John Kerry nakon usvajanja sporazuma.
Sporazum posebno poziva na „prelazak s fosilnih goriva u energetskim sistemima, na pravedan, uredan i pravičan način kako bi se postigla nulta stopa CO2 do 2050. u skladu s naukom“. Takođe poziva na utrostručenje kapaciteta obnovljive energije na globalnom nivou do 2030. godine, ubrzavajući napore za smanjenje upotrebe uglja i ubrzavajući tehnologije kao što su hvatanje i skladištenje ugljika koje mogu očistiti industrije koje se teško dekarboniziraju.
Sada kada je dogovor postignut, zemlje su odgovorne za postizanje rezultata kroz nacionalne politike i ulaganja. Nafta, gas i ugalj još uvijek čine oko 80 posto svjetske energije, a projekcije se uvelike razlikuju o tome kada će globalna potražnja konačno dostići svoj vrhunac.