EKSKLUZIVNO Guvernerka CBBiH za Forbes BiH: Hoće li novi globalni šokovi podići inflaciju u zemlji

Geopolitičke tenzije i rast cijena energenata utječu na ekonomije globalno. Izuzetak nije ni BiH. U takvim okolnostima u prvi plan dolaze inflacija, stabilnost valute i otpornost bankarskog sistema jedne zemlje. Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović u ekskluzivnom intervjuu za Forbes BiH govori o trenutnom nivou inflacije u zemlji, kao i o očekivanjima za naredni period. Također, osvrće se na značaj valutnog odbora; sistema u kojem je konvertibilna marka vezana za euro, a razgovor donosi i uvid u rezerve zlata koje BiH posjeduje, kao i u potencijalne rizike stavljanja zemlje na sivu listu Moneyvala, sigurnosti imovine Centralne banke, te odgovara u kojoj fazi je proces pristupanja BiH u SEPA platni sistem, koji bi trebao značajno unaprijediti platni promet i finansijsku povezanost BiH s Evropom.

Inflacija je jedna od najvećih ekonomskih briga bh. građana. Koliko ona iznosi u ovom trenutku u BiH i kako će se kretati u narednom periodu, uzimajući u obzir sve ono što se dešava globalno; rat na Bliskom istoku, poskupljenje energenata…?

„Inflacija je jedan od glavnih problema u zadnje vrijeme, ali to nije samo u slučaju Bosne i Hercegovine. Rekla bih da se cijela planeta u zadnjem periodu, zadnjih dana, sreće sa različitim izazovima, jer sve ovo što se dešava na globalnoj sceni, sasvim sigurno za posljedicu će imati rast cijena.

U ovom trenutku, prema zadnjim podacima koje mi imamo za januar, u BiH godišnja procijenjena inflacije je 3,6%, međutim, ta je inflacija primarno pod utjecajem naših domaćih faktora, jer je u 2024. i 2025. godini inflacija bila izračunavana na taj način, nismo imali previše eksternih šokova.

Drugim riječima, trenutno se suočavamo s inflacijom koju proizvodimo sami, dakle, nije kao u slučaju 2021-2023.godine kada smo imali inflaciju koja je bila posljedica povećanja cijena globalno; koji su to faktori koji je najviše generišu?

U 2022. godini imali smo dvocifrenu inflaciju. Čini mi se da je maksimalna bila 17,4%, kada govorimo o Bosni i Hercegovini. U tom trenutku smo imali poremećaj u lancima snabdijevanja, Rusija je napala Ukrajinu, Ukrajina, vodeća žitnica Evrope, pa smo onda imali probleme u snabdijevanju hrane, porast cijena hrane je naravno uzrokovao sve ostalo. Sada, također imamo poremećaj u lancima snabdijevanja, imamo porast cijena energenata, s obzirom na Bliski istok, na sve ono što su njihovi prirodni resursi kojima raspolažu. Imamo situaciju da je Hormuški tjesnac zatvoren. Dakle, imamo i smanjenu ponudu zbog nemogućnosti da se transportuje nafta u druge dijelove. Ako pogledate Bosnu i Hercegovinu, cijene nafte su otišle na više, cijene benzina kao derivata isto tako su otišle na više. Posljedica toga su povećane cijene transporta, povećane cijene proizvodnje, i to će se najprije osjetiti na prehrambenim proizvodima.

Naravno, posljedicu najviše osjete građani. Ako uzmemo druge energente, prirodni gas, opet ćemo doći do toga da cijene proizvodnje rastu, tako da mi sasvim sigurno u narednom periodu, pogotovo ukoliko ovo potraje, možemo očekivati određene eksterne šokove koji će utjecati na povećanje cijena i u BiH. Ako pogledamo zadnje brojeve, 103 dolara je cijena po barelu nafte, rekordne vrijednosti 108, 109 smo imali nekad u zadnjih desetak dana, i vraćamo se otprilike na ono što smo imali 2022. godine, kada su cijene barela prešle 100 dolara.

Kada govorimo o inflaciji, šta CBBiH kao institucija može poduzeti da regulatorno utječe na bankarski sektor, da izvrši pritisak na rast, inflacije. Može li podići stopu obavezne rezerve, i  šta bi se uopće desilo u tom slučaju?

Centralna banka BiH nije supervizor ni regulator na bankarskom tržištu, ni u Federaciji, ni u Republici Srpskoj. Tako da u tom kontekstu moć nad kontrolom inflacije, s obzirom da mi ne vodimo standardnu monetarnu politiku, nemamo u ovakvom mandatu kakav mi trenutno imamo. Dakle, naš aranžman je aranžman Currency Boarda. To je ortodoksna i vrlo rigidna monetarna politika koja nama ne pruža mogućnost operacija na otvorenom tržištu određenih mjera koje možemo poduzimati. Mi ne smijemo kreditirati vlade, ne smijemo finansirati deficit vlada itd. Tako da u tom kontekstu Centralna banka primarno vodi računa o stabilnosti finansijskog tržišta, odnosno vodi računa o stabilnosti valute. Naš instrument jeste obavezna rezerva i mi praktično na taj način sa komercijalnim bankama imamo stopu koja je njima propisana i to je praktično sredstva koje oni drže kod Centralne banke. Mi, kako rekoh, da kontroliramo inflaciju, u našem mandatu, nažalost, direktno tu mogućnost nemamo. Bilo bi nam puno lakše da imamo.

Valutni odbor i snaga KM

Kada govorimo o stabilnosti Valutnog odbora u BiH i svih prilika koje vladaju i u našoj zemlji i globalno, zašto je on i dalje najbolji model za monetarnu stabilnost zemlje?

Valutni odbor u zadnjih 30 godina se pokazao kao određeno sidro monetarne stabilnosti, jer sve ono što su bili globalni šokovi, nemojte zaboraviti veliku krizu 2008. godine, pandemiju koronavirusa 2019. godine, ratovi koje imamo u 2022. godine, 2025. i 2026. godine, uticali su na to da je BiH relativno bezbolno izašla iz tih perioda. Kažem relativno, jer i mi smo imali porast cijena, dakle, inflacija u 2022. godini, bila je dvocifrena, dakle, nismo mogli proći bez nekih posljedica, ali smo zbog sidrenog odnosa, odnosno sidrene valute, euro i fiksnog omjera koji konvertibilna marka ima prema euru prošli relativno bezbolno.

U tom kontekstu, valutni aranžman i danas se pokazuje kao dobar za BiH s obzirom na sve probleme kojima smo mi izloženi, kao mala ekonomija, ekonomija koja je visoko zavisna od uvoza i energenata i mase roba i usluga, kao ekonomija koja ima negativan vanjsko-trgovinjski bilans, mislim na činjenicu da puno više uvozimo nego što izvozimo. Dakle, s obzirom na ovo što mi trenutno raspolažemo kao parametri bh. ekonomije, sasvim je sigurno da je valutni aranžman nešto što je najbolje rješenje.

Mi smo radili istraživanje, pa smo analizirali zemlje iz okruženja, ali i generalno zemlje koje su sličnih ekonomskih performansi kao što je BiH, a koje imaju još neke druge instrumente monetarne politike na raspolaganju, čisto da razmislimo da li bi eventualno neki dodatni mehanizam nama omogućio malo širi dijapazon aktivnosti. Odgovor je sasvim sigurno da. Međutim, ako na drugu stranu uzmemo predvidljivost koju nama pruža ovakav vid monetarne politike, a uvažavajući sve naše izazove, ja vjerujem da je u ovom trenutku predvidljivost koju mi imamo uz ovakav aranžman monetarne politike puno važnija i stabilnost nego da idemo u eksperimentisanje sa nekim drugim dodatnim instrumentima. Doći će vrijeme i za to.

Koliko je snažna konvertibilna marka?
U ovom trenutku konvertibilna je marka vrlo snažna. Dakle, monetarna politika koju mi vodimo daje povjerenje građanima, daje povjerenje privredi, povjerenje u svakodnevne transakcije, poslovne transakcije građana, štednju. Dakle, princip valutnog odbora je suštinski vrlo jednostavan. Svaka konvertibilna marka koja je u opticaju mora imati u potpunosti pokriće u deviznim rezervama Centralne banke. Devizne rezerve na kraju januara su bile preko 18 milijardi konvertibilnih maraka (18 milijardi i 150 miliona), i u 2025. godini rasle su po stopi 5,2%, što je dosta.

U ovom trenutku, imamo potpuno pokriće, odnosno pokriće naše monetarne valute je nekih 110%, što je puno više od 102% koliko je naš propisani minimum. To praktično znači da sve ovo što je iznad 102% je na neki način dodatni nivo sigurnosti i daje povjerenje u konvertibilnu marku.

Dobit CBBiH

Prema posljednjim podacima krajem prošle godine neto dobit Centralne banke Bosne i Hercegovine iznosila je približno 300 miliona maraka. Možete li pojasniti kako se dijeli dobit?

Po odredbama Zakona o CBBiH iz 1997. godine, Centralna banka svoj profit raspodjeljuje, nakon što popunimo sve naše rezerve. Dakle, ono što je čisti profit odlazi 40% Centralnoj banci, a 60% ide na račun institucije koja je zadužena za budžet Bosne i Hercegovine, a to je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Centralna banka po zakonu ne smije prosljeđivati novac entitetskim vladama, entitetskim ministarstvima finansija, što se vrlo često u javnosti pojavi kao određena potreba da se spomene da bi Centralna banka mogla finansirati entitete, međutim to nije slučaj.

Na taj način mi bi se ogriješili u zakon, tako da ono što mi radimo je da u aprilu svake godine 60% našeg čistog profita prebacimo na račun Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, koji dalje ide u budžet Bosne i Hercegovine i raspodjeljuje na ono što su njihove potrebe.

Slučaj „Viaduct“ prošle godine otvorio je pitanje potencijalnog ugrožavanja imovine CBBiH BiH, iako ta institucija nije bila strana u postupku niti je na bilo koji način bila povezana s tim predmetom. Imajući u vidu najave novih arbitražnih postupaka, postoji li realna opasnost da se imovina Centralne banke ponovo nađe u sličnoj situaciji?

Ja se iskreno nadam da se to neće desiti. To se ne smije desiti. Na taj način ugrožava se, ne samo imovina Centralne banke, nego i naša mogućnost da držimo currency board na ovakav način kako je to trenutno, se dovodi u pitanje. Mi smo praktično prošle godine u ovo doba saznali za slučaj Viaduct iz medija. Dakle, Centralna banka ni na kakav način nije bila sudionik u postupku, nije bila garant bilo kojeg nivoa vlasti za bilo šta, zato što to nama zakonom nije dozvoljeno da radimo.

Dakle, Centralna banka radi kao institucija koja je osnovana posebnim zakonom. Nismo dio državnog budžeta, nismo dio budžeta bilo kojeg nivoa vlasti, nego mi doprinosimo državnom budžetu. Tako da u tom trenutku, kad su nama došle na izvršenje sudska rješenja, odnosno odluke, gdje se naša zgrada, naše glavne jedinice u Mostaru i u Banjoj Luci, da će te dvije zgrade podlijegati pljenidbi za slučaj da država ne plati svoje obaveze ili entitet Republika Srpska, kako je u konačnici bilo razgovora s obzirom na ugovor od kojeg je inicijalno i krenuo sudski postupak, bili smo vrlo iznenađeni u tom trenutku. Pogotovo činjenicom da je neki nivo sudske vlasti donio odluku da se izvršenje radi nad imovinom Centralne banke, institucije, koja ponavljam, nije bila strana u postupku i nije ni na koji način garantirala izvršenje tih obaveza. Pazite, to je potpuno u suprotnosti sa, evo, usudit ću se reći sa zdravim razumom. Kažu sudske odluke se ne komentarišu i ja ih ne komentarišem, ali samo kažem da je potpuno nelogično da je jedan nivo vlasti dužan, a da Centralna banka plaća taj dug. Iskreno se nadam da do takvog eksperimenta ili egzibicije, neće doći. To bi bila vrlo opasna igra i nešto čega se Centralna banka mora zaštititi u svakom slučaju, jer dovesti u pitanje imovinu, to nije samo pitanje jedne zgrade gdje radi 30 ili 50 ljudi. To je puno više od toga.

Hipotetski, zamislite da sad svaki dug BiH ili entiteta dolazi na naplatu Centralnoj banci. U tom slučaju gube se osnovni ekonomski postulati, odnosno monetarna politika koju mi vodimo nema smisla. Tako da se nadam da ta vrsta odluke više neće nikom past na pamet.

Šta bi siva lista Moneyvala značila za BiH

Jedna od tema koja je također bila aktuelna početkom godine je opasnost da BiH dospije na sivu listu Moneyvala, zbog ne usvajanja dva državna zakona; Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam. Jedan je usvojen u Vijeću ministara prije nekoliko dana, drugi je u pripremi. Šta će se desiti ukoliko BiH zaista dospije na sivu listu?

Iskreno se nadam da se to neće desiti, jer takva odluka ljudi koji bi trebali da donose odluke u korist Bosne i Hercegovine, a ne protiv nje bi bilo zaista nešto što je loš signal. Loš signal svima kojima izvan granica Bosne i Hercegovine gledaju prema nama. Centralna banka kao institucija, iako smo mi izuzeti direktno od primjene odredbi tih zakona, dobrovoljno provodi sve one aktivnosti koje će smanjiti rizike po naše poslovanje, kada govorimo o sprečavanju pranja novca. Mi na taj način pokušavamo poslati poruku i signal svima da su to aktivnosti koje se moraju provoditi da bi se ojačalo povjerenje investitora koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu, da bi direktne strane investicije dolazile u Bosnu i Hercegovinu većom frekvencijom nego što je to sada slučaj.

Pokušavamo na taj način poslati poruku i međunarodnim finansijskim institucijama da Bosna i Hercegovina nije zemlja trećeg svijeta nego da je to zemlja u kojoj vrijede pravila Evropske unije, odnosno svi pozitivni zakonski propisi, a ovo što Moneyval traži od nas u svakom slučaju su pozitivne prakse zemalja Evrope. Tako da, zaista se nadam da do toga neće doći. Voljelo bih da donosioci odluka budu malo brži i malo konkretniji, dakle da se usvoje zakoni što prije krene njihova provedba. Samo na taj način, možemo računati na povjerenje međunarodnih finansijskih institucija, na činjenicu da naše banke, odnosno naše transakcije, neće biti pod posebnim režimom, da poslovi, odnosno transakcije novca neće trajati nerazumno dugo i biti podvrgnute vrlo rigoroznim kontrolama kao što je to slučaj u zemljama koje su baš zemlje trećeg svijeta.

Koliko traje postupak da se jedna zemlja ukloni sa sive liste?

Generalno pravila nema, ali to nije nešto gdje mi možemo donijeti zakone danas i onda će neko od sutra reći: ‘vi više niste na sivoj listi’. To se ne dešava tako. Dakle, u trenutku kad zemlja dospije na sivu listu treba da prođe određeni broj mjeseci, da se vidi zašto je zemlja dospjela na sivu listu, šta su posljedice i na koji način zemlja planira to da otkloni.

U trenutku kada se zakoni, čije neusvajanje nas dovodi na sivu listu, usvoje, mora se pratiti njihova implementacija određeno vrijeme, kad se vide efekti njihove implementacije, tada Moneyval ponovo sjeda i donosi odluku, odnosno razmatra da li zemlju može ili ne ukloniti sa sive liste. To je izuzetno dug proces. Nama bi bilo puno mudrije za privredu i za građane Bosne i Hercegovine, puno svrsishodnije i pametnije da uopšte se ne igramo s tim, nego da donosioci odluka donesu odluke usvoje zakone, krenu sa implementacijom, jer nije dovoljno samo ih usvojiti, zakoni se moraju implementirati. Da rade u korist građana Bosne i Hercegovine.

Da li je finansijski sistem BiH u ovom trenutku dovoljno zaštićen kada je riječ o pranju novca?

Kada je riječ o finansijskom sistemu, govorit ću prvenstveno o bankama s obzirom na to da je naš sistem bankocentričan, koro 90% aktive se odnosi na aktivu banaka, u ovom trenutku bankarski sistem je spreman da odgovori svim izazovima kada je riječ, ne samo o prevenciji pranja novca već i o finansijskoj stabilnosti, jer naš bankarski sistem odgovara onome što su standardi Evropske unije.

CBBiH vodi računa o finansijskoj stabilnosti, a entitetske agencije za bankarstvo koje su supervizori i regulatori zaista rade jako dobar posao. Regulativa koju su oni donijeli je usklađena sa direktivom Evropske unije u najvećoj mogućoj mjeri, s obzirom na činjenicu da mi nismo zemlja koja je članica EU ni zemlja koja je počela pregovore, tako da su svojim aktivnostima uradile maksimum u prethodnim godinama. Naš bankarski sistem trenutno je dosta stabilan, visoko kapitaliziran, likvidan, raspolaže dovoljnom količinom kapitala. Naše banke su u jednom velikom broju kćerke banke velikih bankarskih grupacija izvana. Tako da i na taj način mi u Bosnu i Hercegovinu uvodimo ono što su dobre prakse Evropske unije kada je riječ o bankarskom sistemu.

Uglavnom, postoji dovoljno sredstava da se amortizuju početni, eventualni finansijski šokovi ukoliko bi se, sve što se dešava globalno, pogoršalo u narodnom periodu?

Ukoliko govorimo o Centralnoj banci, ona garantira stabilnost valute zahvaljujući visokom stepenu pokrića. Kao što sam rekla, pokriće naše monete iznosi 110%, tako da sasvim sigurno garantiramo stabilnu valutu. Međutim, entitetske vlade trebaju voditi računa na koji način će uvoditi kakve mjere da bi inflacija bila pod kontrolom. Dakle, ono što je u njihovom domenu. Ako govorimo o inflaciji cijena energenata, znate da je Federacija BiH dosta davno ograničila marže na naftne derivate, a Republika Srpska je sličnu odluku donijela prošle sedmice, tako da je to sasvim sigurno jedan korak naprijed. Moramo voditi računa o tome koliko će ova situacija trajati i šta će se dalje dešavati, ali oni koji su donosioci odluka moraju držati širom otvorene oči i pažljivo pratiti šta se dešava na tržištu.

Već sada treba donositi mjere, a ne čekati da stvari izmaknu kontroli.

Moramo reagovati proaktivno, jer od reaktivnog djelovanja nemamo mnogo koristi.

Ako se usvoje zakoni, aplikacija za SEPA-u moguća u maju

Ono na čemu je Centralna banka intenzivno radila u posljednje vrijeme jeste pristupanje BiH jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA. U kojoj fazi je cijeli proces?

CBBiH koordinira proces na državnom nivou. U decembru prošle godine predali smo nacrt aplikacije Evropskom platnom vijeću i DG FIZMA-i, koje su institucije pri Evropskoj komisiji, koje su zadužene za analizu dokumenata. Centralna banka je uradila svoj dio posla kada je riječ o našoj regulativi, sada radimo na tehničkim pripremama za pristupanje. S obzirom na to da se zakoni o platnim uslugama donose na nivou entiteta, Pedstavnički dom Parlamenta Federacije je na svojoj posljednoj sjednici usvojio zakone. Dom naroda zasjeda sutra i ja vjerujem da će i oni dati svoje očitovanje o tom setu zakona. U narednom periodu očekujemo izjašnjavanje Narodne skupštine Republike Srpske. Onog trena, kad se ti zakoni usvoje, Bosna i Hercegovina je spremna da preda zvaničnu aplikaciju.

Kada pretpostavljate da bi moglo doći do predavanja aplikacije?

S obzirom da ne znam kada će zakone biti konačno usvojeni, bilo bi nezahvalno da kažem bilo šta, ali Evropsko platno vijeće tri puta u toku godine prima aplikacije na razmatranje. Prvi rok nam je sada u maju, tako da ukoliko institucije stignu, odnosno institucije koje usvajaju zakone, zakonodavni organi, naši parlamenti i skupštine, usvoje zakone do tada mi ćemo biti spremni za maj.

Ako ne, onda nam ostaje tek period u novembru. Nakon predaje aplikacije Evropsko platno vijeće razmatra, donosi odluku ukoliko je sve u redu o uključivanju zemlje u SEPA platne šeme, ali to ne znači da transakcije mogu krenuti odmah dan nakon toga. Zemlja zatim, mora da prođe kroz šestomjesečnu dubinsku analizu sistema i tržišta da Evropsko platno vijeće konačno da zeleno svjetlo za prve transakcije. Uštede u Bosni i Hercegovini po nekim procjenama će biti čak do 100 miliona KM. Trenutno naši ljudi plaćaju šest puta skuplje transakcije nego što je to slučaj sa zemljama koje su članice SEPA. To je istraživanje Svjetske banke, a s obzirom na to koliko doznaka generiše naša diaspora, to je nekih 7-8% našeg GDP-a, ja vjerujem da je tu računica potpuno jasna. Mi u ovom trenutku, dakle, građani sa SEPA-om dobit će konačno određenu dozu finansijske fleksibilnosti i postaćemo članica Evropske unije, barem u tom domenu.

Naši poslovni subjekti moći će brže da šalju novac, primaju novac, kada je riječ o transakcijama u eurima, naknade će biti niže i samim time poslovni ciklus će biti predvidljiviji nego što je to sada slučaj.

BiH treća zemlja u regionu po količini monetarnog zlata

Kolika su zlatne rezerve CBBiH i da li postoje planovi za novu kupovinu u skorijoj budućnosti?

Jedan dio naših deviznih rezervi jeste zlato. Mi u ovom trenutku imamo 3,5 tone monetarnog zlata ili 112.000 unci. Krajem 2024. godine smo kupili dvije tone zlata. Ovo je u istoriji Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordno visok iznos zlatnih rezervi i s obzirom na to kakve su cijene u ovom trenutku i na naša ograničenja, koje imamo našim internim dokumentima, koji se odnose na stratešku alokaciju deviznih rezervi, u ovom trenutku ne planiramo kupovati nove količine zlata. 3,5 tone možda može zvučiti nekom malo ili puno, ali ako pogledate region, Srbija je zemlja sa najvećom količinom monetarnog zlata. Nakon Srbije dolazi Slovenija i mi smo nakon Slovenije. Dakle, treća zemlja u regionu po količini monetarnog zlata.

Šta privreda i stanovništvo mogu očekivati u narednom periodu kada je riječ o kretanju kamatnih stopa?

Kamatne stope na tržištu Bosne i Hercegovine, s obzirom na karakter monetarne politike, ne određuje Centralna banka. Evropska centralna banka određuje referentnu kamatnu stopu koja onda služi kao određeni benchmark za cijeli niz drugih pokazatelja. U BiH to nije slučaj. Naše kamatne stope se praktično određuju na tržištu. U zavisnosti od ponude za kreditima, potražnje, depozita. Dakle, ali i onim što je transmisioni mehanizam naše monetarne politike. Tako da mi praktično indirektno, na izvijestan način, s obzirom na transmisioni mehanizam Evropske centralne banke ka Bosni i Hercegovini utječemo na kamatne stope.

U ovom trenutku sve ono što mi imamo na tržištu BiH, odgovara onome što je tržište Evropske unije. Vrlo je teško reći šta će se dešavati u narednom periodu. Ako posmatramo samo inflaciju, mi smo recimo za 2026. i 2027. godinu u novembru prošle godine prognozirali stabilizaciju inflacije, odnosno pad na nekih 2%, što je ciljani nivo eurozone. Niko u tom trenutku nije znao da će doći do napada na Iran i do svih konsekvenci. Tako da je vrlo nezahvalno u ovom trenutku reći kako će se kretati kamatne stope.

Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini još uvijek nije dovoljno razvijeno. Iz godine u godinu svjedočimo sve većoj štednji građana u bankama, koji nemaju mnogo mogućnosti da investiraju svoj novac, uglavnom mogu da ga drže u bankama ili kupuju nekretnine. Šta bi bila Vaša preporuka kako novac pustiti u tokove i kako uopće razviti usporeno tržište kapitala u BiH?

Prije bih išla u pravcu preporuke donosiocima odluka. Izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Razvoj tržišta kapitala i tržišta novca mora biti intenzivniji u Bosni i Hercegovini i u FBiH i u RS. Samo na taj način mi možemo stabilizirati cijene, otvoriti širi dijapazon finansijskih instrumentata i kratkoročnih i dugoročnih, a za to će biti zainteresirani svi. I javna preduzeća, finansijske institucije, banke, osiguravajuća društva, i investicioni fondovi. Na taj način ne moramo se zaduživati izvana, dakle možemo u zemlji raditi zaduženja, a sasvim je sigurno da kad se taj dijapazon različitih finansijskih instrumenata otvori, na taj način ćemo pokrenuti i investicioni ciklus unutar zemlje, samo na dobrobit građana Bosni i Hercegovine.

CBBiH prošle godine registrirala je blizu hiljadu falsifikovanih novčanica. Da li je broj falsifikata u porastu ili padu u odnosu na prethodne godine?

Broj falsificiranih novčanica se otprilike drži na nekom stabilnom nivou. Mi u ovom trenutku nemamo primjećen neki veliki rast broja falsificiranih novčanica. Međutim, bez obzira na to, kad primijetite povećan broja falsifikata, tad je već kasno. Mi u principu radimo na povećanju stepena sigurnosti konvertibilne marke, tako da smo u tom procesu došli do novog, unapređenog dizajna, ne samo dizajna u smislu vizualnog rješenja, nego dizajna u smislu sigurnosnih obilježja konvertibilne marke, reljefne štampe, niti koja prolazi kroz novčanicu, odnosno kvalitete papira na kojem će se štampat konvertibilna marka. Taj proces je trenutno u jednoj vrlo važnoj fazi, na odobrenju u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ukoliko Predsjedništvo da odobrenje za taj dizajn, mi ćemo ići u narednom periodu u štampu i ta verzija konvertibilne marke će odgovarati standardu štampe koji trenutno ima euro. A to je trenutno vrhunski kvalitet, najbolji na svijetu. Tako da, u tom trenutku ćemo smanjiti i mogućnost da se konvertibilna marka falsificira dalje.