Američki Carlyle Group kupuje imovinu Lukoila pod pritiskom sankcija
Američka investicijska kompanija za privatni kapital Carlyle Group (CG.O) pristala je kupiti većinu strane imovine Lukoila (LKOH.MM), koju su analitičari prvobitno procijenili na oko 22 milijarde dolara, a koju je druga najveća ruska naftna kompanija primorana prodati zbog američkih sankcija.
Planirana prodaja, koju su obje kompanije objavile u četvrtak, dolazi u trenutku kada ruski, ukrajinski i američki pregovarači pokušavaju postići dogovor o okončanju rata u Ukrajini, te bi, barem zasad, označila kraj Lukoilovih nastojanja da postane globalni igrač.
„Carlyleov pristup kompaniji LUKOIL International bit će usmjeren na osiguranje kontinuiteta poslovanja, očuvanje radnih mjesta, stabilizaciju baze imovine te podršku sigurnom i pouzdanom poslovanju širom portfelja, uz primjenu posvećenog nadzora i međunarodnih operativnih kapaciteta“, navela je kompanija Carlyle u saopćenju.
Lukoil, koji je također objavio planiranu prodaju, saopćio je da nastavlja pregovore s drugim potencijalnim kupcima.
Još nema procjene vrijednosti
Ni Lukoil ni Carlyle nisu objavili cijenu prodaje, koja i dalje zahtijeva odobrenje Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), američke agencije zadužene za provođenje sankcija. Američko Ministarstvo finansija dalo je Lukoilu rok do 28. februara da proda svoj globalni portfelj.
Osoba upoznata sa situacijom rekla je da dvije strane još nisu usaglasile procjenu vrijednosti, što bi moglo potrajati.
Kompanije za privatni kapital u energetskom sektoru obično zadržavaju imovinu oko pet godina prije nego što je pokušaju prodati uz profit.
Lukoil nije odgovorio na zahtjev za dodatni komentar o mogućoj transakciji, javlja Reuters.
OFAC je naveo da bi svi prihodi od prodaje trebali biti blokirani i položeni na račun pod jurisdikcijom SAD-a dok se sankcije Lukoilu ne ukinu. Također je saopćeno da bi OFAC želio pregledati svaku buduću daljnju prodaju Lukoilove međunarodne imovine.
Rusija, koja učestvuje s oko 10% u globalnoj proizvodnji nafte, suočava se s brojnim sankcijama protiv svojih najvećih kompanija otkako je predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu u februaru 2022.
U oktobru su sankcije proširene i na Lukoil te najvećeg ruskog proizvođača nafte Rosneft (ROSN.MM), kao dio pokušaja američkog predsjednika Donalda Trumpa da prisili Moskvu na pregovore o okončanju rata.
Pregovori su se posljednjih sedmica intenzivirali, a Trumpovi izaslanici su više puta naglasili da bi Washington mogao pomoći u ukidanju zapadnih sankcija i reintegraciji Rusije u globalnu ekonomiju ako se postigne dogovor.
Kremlj je odbio direktno komentirati dogovor, navodeći da je riječ o korporativnom pitanju, te je ponovio stav da zapadne sankcije Rusiji smatra ilegalnim.
„Za nas je glavni prioritet da se osiguraju i zaštite interesi ruske kompanije“, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, odgovarajući na pitanje o mogućoj prodaji.
LUKOIL se povlači s međunarodne scene
Lukoil je saopćio da je s Carlyleom postigao dogovor o prodaji svoje jedinice LUKOIL International GmbH, koja upravlja stranom imovinom kompanije.
Ta imovina uključuje poslovanje u Evropi, na Bliskom istoku, u Africi, Centralnoj Aziji i Meksiku, te obuhvata, između ostalog, kontrolni udio u velikom iračkom naftnom polju West Qurna 2, kao i rafinerije u Bugarskoj i Rumuniji.
„Potpisani sporazum nije ekskluzivan za Kompaniju i podliježe određenim uslovima“, naveo je Lukoil, ističući da su potrebna odobrenja američkih vlasti.
Carlyle je također saopćio da je dogovor uslovljen provođenjem dubinske analize i regulatornim odobrenjima.
Razni izvori navode da je najmanje desetak potencijalnih kupaca izrazilo interes za Lukoilovu imovinu, uključujući Carlyle, američke naftne gigante Exxon Mobil (XOM.N) i Chevron (CVX.N), konglomerat iz Abu Dhabija IHC, te saudijsku kompaniju Midad Energy.
Chevron je također vodio razgovore s Irakom o preuzimanju naftnog polja West Qurna 2, u kojem Lukoil ima 75% udjela.
Osnovan u Washingtonu, D.C., Carlyle je globalna investicijska kompanija s imovinom od 474 milijarde dolara, uključujući 20 milijardi dolara u nafti i gasu, obnovljivoj energiji i infrastrukturi, te decenijama iskustva u ulaganju i upravljanju međunarodnom energetskom imovinom.
Lukoil je saopćio da dogovor ne uključuje njegovu imovinu u Kazahstanu.
Kazahstan je u srijedu izjavio da je američkim vlastima podnio formalnu ponudu za Lukoilove udjele u energetskim projektima u toj zemlji, uključujući Caspian Pipeline Consortium (CPC), glavni pravac za izvoz kazahstanske nafte, te najveće naftno polje u zemlji, Tengiz.
Američko Ministarstvo finansija ranije je izuzelo CPC, Tengiz i kondenzatno plinsko polje Karachaganak s liste Lukoilove imovine koja podliježe obaveznoj prodaji.
Washington je do sada blokirao dva predložena dogovora, prvi između Lukoila i švicarske trgovačke grupe Gunvor u oktobru, te potom predloženu razmjenu udjela koju je u decembru organizirao Xtellus Partners, bivši američki ogranak ruske banke VTB.
