Globalni biznis kojim dominiraju tri zemlje

Gotovo polovina krivotvorina dolazi iz Kine, a Hong Kong i Turska su također glavni centri ove ilegalne trgovine. Forbes Slovenija analizirao je tržište krivotvorene robe na koju nije imuno ni domaće tržište, tekst prenosimo u cjelosti

Sve složeniji i globalni lanci snabdijevanja predstavljaju priliku za krivotvoritelje potrošačkih proizvoda, koji uglavnom koriste online tržišta i male poštanske pošiljke za slanje svojih krivotvorina – najčešće odjeće, obuće, kožne galanterije i elektronike – na globalna tržišta.

Studija OECD-a i Evropskog ureda za intelektualno vlasništvo (EUIPO), objavljena u maju ove godine, pokazala je da krivotvorena i piratska roba u ukupnoj vrijednosti od 467 milijardi dolara (396 milijardi eura) zaplijenjena u 2021. godini čini 2,3 posto globalne trgovine. Taj iznos je gotovo šest puta veći od bruto domaćeg proizvoda (BDP) Slovenije, koji je prošle godine iznosio nešto manje od 67 milijardi eura.

Od toga je u EU uvezeno krivotvorene robe u vrijednosti od 117 milijardi dolara (99 miliona eura), što predstavlja 4,7 posto ukupnog uvoza u regiju i oko četvrtinu ukupnog tržišta krivotvorina.

Krivotvorena roba i na slovenskim granicama

Većina krivotvorina koje ulaze u EU i druga ciljna tržišta dolazi iz Azije, posebno Kine i Hong Konga, a Turska je također glavno središte za krivotvorenje. Prema podacima OECD-a, ove zemlje čine 80 posto svih krivotvorina, dok samo Kina čini 45 posto.

Podaci o porijeklu važe i za Sloveniju, jer prema podacima Finansijske uprave Republike Slovenije (Furs), krivotvorine stižu u kontejnerima brodovima u Luku Kopar ili poštom iz Kine, Hong Konga i Turske.

Prošle godine na slovenačkim granicama zaplijenjeno je 777 proizvoda procijenjene ukupne vrijednosti od 2,5 miliona eura, što je znatno manje nego prethodnih godina. Najveći broj zapljena bio je kod odjeće, obuće, modnih dodataka, audio i video uređaja i dječjih igračaka, prema podacima Fursa.

“Roba koja stiže u Luku Kopar uglavnom je namijenjena primaocima u drugim državama članicama EU (Češka, Mađarska, Slovačka), dok su zadržane poštanske pošiljke uglavnom namijenjene primaocima u Sloveniji i rezultat su online kupovina. Većina zadržane robe uništava se pod carinskom kontrolom”, dodali su.

Akrapovič sarađuje s carinicima

Kako je u aprilu izvijestio portal info360, u Sloveniji je najmanje sedam godina prisutna organizovana grupa koja prodaje krivotvorena sredstva za čišćenje, poput praška za pranje rublja Ariel ili deterdženta za pranje posuđa Fairy, u Sloveniji i inozemstvu, što istražuje policija. Početkom ove godine, carinici su u Hrvatskoj otkrili i više od 50 tona krivotvorenih sredstava za čišćenje i deterdženata poznatih marki, o čemu su obavijestili američkog proizvođača ovih proizvoda, Procter & Gamble. Potonji je potom podnio tužbu protiv hrvatske kompanije Mak 4 You, a sudije su u svojoj presudi potvrdile da se radi o krivotvorenim proizvodima, piše također portal.

Jedna od slovenačkih kompanija koja se u prošlosti susretala s krivotvorinama vlastitih proizvoda je proizvođač ispušnih sistema Akrapovič, koji naglašava da ulažu velika sredstva u razvoj i proizvodnju te provode brojne testove kako bi osigurali sigurnost, izdržljivost i dodanu vrijednost svojih proizvoda, što se ne odnosi na krivotvorine.

“Sa krivotvorenim proizvodima, koji su obično mnogo jeftiniji, korisnici nemaju isto iskustvo kao s originalnim proizvodom. Borimo se protiv krivotvorina koristeći razna pravna sredstva, a također vrlo dobro surađujemo i s carinskim službama Evropske unije”, rekli su iz kompanije za Forbes Slovenia.

Nagli porast krivotvorenih autodijelova sugerira, između ostalog, da se krivotvoritelji okreću sve složenijim i sofisticiranijim proizvodima, navodi se u izvještaju OECD-a. Ovi proizvodi često ne ispunjavaju sigurnosne standarde, a u izvještaju se navodi sve veći broj zaplijenjenih zračnih jastuka koji se ponekad ne aktiviraju u sudaru.

Falsifikatori brzo reaguju na tržišne trendove

Falsifikatori sve više koriste međunarodne plovne puteve, poput Dunava u Evropi, i primjenjuju strategije lokalizacije, šaljući nesastavljene dijelove ili ambalažu bliže krajnjim tržištima, što otežava otkrivanje, navodi se u studiji. Zone slobodne trgovine, gdje postoji manja kontrola, također igraju ključnu ulogu.

Najčešće mete falsifikatora su roba poput odjeće, obuće, kožne galanterije i elektronike. Prve tri kategorije čine 62 posto svih zaplijenjenih falsifikata, prema podacima OECD-a i EUIPO-a, dok najveći udio novčane vrijednosti zapljena – gotovo četvrtinu – čine vrijedni satovi. Ali, u porastu je i krivotvorenje proizvoda poput autodijelova, lijekova, kozmetike, dječjih igračaka i hrane, što također može predstavljati rizik za zdravlje i sigurnost potrošača.

Studija OECD-a također upozorava da su falsifikatori postali dobri u brzom reagiranju na tržišne trendove. Kada otkriju da je proizvod hit, brzo ga počinju proizvoditi, plasirati na tržište online – uključujući i velika tržišta poput američkog Amazona ili kineske Alibabe – a zatim distribuirati narudžbe širom svijeta u malim poštanskim pošiljkama koje su oslobođene carina prema de minimis pravilima i nisu podložne tako strogim kontrolama kao veće pošiljke.

Giganti u borbi protiv falsifikatora

Proizvodi zaplijenjeni na granicama pokazuju da je krivotvorenje posebno rašireno u modnoj industriji, koja uključuje sve, od odjeće i obuće do dodataka poput torbica i drugih proizvoda. Krivotvoritelji krše intelektualno vlasništvo poznatih brendova, od dobavljača luksuzne robe poput Louis Vuittona do sportskih giganata poput Nikea i Adidasa. Stoga ne čudi da su ove kompanije među najaktivnijima u borbi protiv preprodavača, koja uključuje kampanje podizanja svijesti, nove tehnologije sljedivosti (tok svih faza proizvodnog ili logističkog lanca), i autentifikacije, te tužbe protiv prekršitelja.

Najveći svjetski luksuzni konglomerat LVMH, koji posjeduje Louis Vuitton i proizvođača žestokih pića Moët Hennessy, pokrenuo je 2010. godine veliku akciju protiv krivotvoritelja, pokrenuvši oko 30.000 krivičnih prijava i zatvorivši više od hiljadu web stranica koje prodaju krivotvorenu robu. Četiri godine kasnije, udružio se s Googleom i eBayem kako bi pažljivije pratio marketing krivotvorene robe na internetu. Prošle godine, bio je u pregovorima s društvenom mrežom TikTok, koja je svojoj globalnoj ponudi dodavala online trgovinu, kako bi suzbio krivotvorenje.

Sportski prodavač Nike je 2017. godine ušao u sličan pilot program s Amazonom za kontrolu krivotvorina, ali je napustio online tržište 2019. godine jer se počeo fokusirati na direktnu prodaju potrošačima.

Prošle godine, LVMH je, u saradnji sa rivalima Pradom i Cartierom, osnovao neprofitni Aura Blockchain Consortium, koji će koristiti Microsoftovu blockchain tehnologiju kako bi kupcima pružio digitalni certifikat koji će im omogućiti da provjere autentičnost i historiju proizvoda, izvijestio je Forbes.

Tužbe protiv Nikea i Adidasa

U međuvremenu, Nike i Adidas se bore protiv falsifikatora svojih patika i drugih proizvoda uglavnom putem tužbi. Obje kompanije imaju prepoznatljive logotipe koji predstavljaju njihove brendove i falsifikatori ih često kopiraju; za Nike je to znak potvrde, dok je za Adidas poznat po tri paralelne dijagonalne pruge.

Adidas je prošlog jula na Floridi podnio tužbe protiv skoro 120 web stranica, optužujući ih za krivotvorenje i kršenje intelektualnog vlasništva, uključujući krivotvorenu obuću i odjeću, izvještava sportski poslovni portal Sportico .

Njemački trgovac traži odštetu od dva miliona dolara od web stranica koje posluju u Sjedinjenim Američkim Državama, ali su u vlasništvu stranih državljana, za svaku upotrebu zaštitnog znaka Adidas i za svaku prodatu krivotvorinu. Također zahtijeva da pružatelji internetskih usluga prestanu hostirati stranice i da ih pretraživači više ne prikazuju u rezultatima pretrage.

Adidas je za Sporticu rekao da imaju značajne “pravne i istražne troškove” zbog borbe protiv krivotvorenja, što prvenstveno pripisuju “eksponencijalnom rastu krivotvorenja putem interneta”.

Prema junskom izvještaju StockX-a, američke web stranice za preprodaju patika, modeli Samba i 00s bili su najfalsifikovanije Adidas patike prošle godine. Kompanija je u tom periodu odbacila više od 370.000 artikala, uglavnom patika, u vrijednosti od 74 milijarde dolara (63 milijarde eura) jer proizvodi nisu ispunjavali standarde verifikacije. Od toga je više od 30.000 patika označeno kao sumnjive krivotvorine, navodi se u izvještaju.

Na osnovu najčešće krivotvorenih modela, StockX također otkriva da interes za krivotvorine najrasprostranjenijih i najpristupačnijih modela patika raste, dok su prethodnih godina najčešće krivotvoreni artikli bili ekskluzivni i ograničeni artikli.

Nike protiv preprodavača i influensera

StockX se trenutno nalazi u pravnoj bici s kompanijom Nike, koja optužuje ovog prodavača patika za prodaju i distribuciju krivotvorenih Nike patika. U martu je najveći svjetski prodavač sportske opreme djelimično uspio u tužbi koju je podnio u New Yorku 2022. godine: sudija je proglasio StockX krivim za prodaju četiri para krivotvorenih “Nike” patika privatnim istražiteljima Nikea i još 33 para drugom klijentu.

Očekuje se da će se suđenje uskoro nastaviti pred porotom, budući da je sud u martu odbacio drugu Nikeovu optužbu da je StockX koristio lažno oglašavanje.

U aprilu, Nike je ostvario još jednu djelimičnu sudsku pobjedu kada je sud na Floridi presudio da je influencer na društvenim mrežama Eben Fox, koji ima više od milion pratilaca i objavljuje sadržaj vezan za modu, prodavao lažne Nike patike online i poslovao putem aplikacije za plaćanje CashApp, a također je reklamirao krivotvorine na društvenoj mreži Discord. Nike je podnio tužbu u decembru 2023. godine.

U junu prošle godine, Nike je, zajedno sa rivalom Converseom, podnio tužbu u New Yorku protiv 52 mreže za krivotvorenje koje upravljaju 98 web stranica i 267 računa na društvenim mrežama u Sjedinjenim Državama, putem kojih navodno prodaju hiljade krivotvorina oba brenda.

Nike, koji procjenjuje da godišnje gubi stotine miliona dolara prihoda zbog krivotvorenja, također pokušava podsjeći krila preprodavačima pomoću blockchain tehnologije. U sklopu Projekta integracije lanca (CHIP), dobio je patent za “cryptokicks”, blockchain kompatibilne patike. Pored fizičkih patika, kupac dobija digitalnu verziju iste patike s istim jedinstvenim serijskim brojem, koji sadrži sve informacije o vlasništvu, prošlim transakcijama i autentičnosti.

Da li su modni trgovci sami krivi za to?

Kao što je Harvard Business Review (HBR) napisao prije nekoliko godina, porast krivotvorenja luksuznih brendova je barem djelimično krivica samih proizvođača. Mnogi luksuzni brendovi su “signalizirali, a ne isporučivali, luksuz” oslanjajući se na logotipe kao znak kvalitete, dok su proizvodnju premještali u zemlje s niskim troškovima. Ovaj outsourcing oslabio je kontrolu nad lancem snabdijevanja u vrijeme kada su krivotvoritelji pojačali svoje aktivnosti.

Istovremeno, dobavljači luksuzne robe dramatično su povećali vlastite cijene, uprkos uštedama u proizvodnji, i ukinuli pristupačnije linije i brendove (na primjer, Dolce & Gabbana je ukinuo svoj jeftiniji brend D&G 2012. godine). Prema HBR-u, ovo je navelo potrošače da preispitaju isplativost kupovine skupog originalnog proizvoda proizvedenog u Kini kada mogu kupiti jeftiniju kinesku kopiju koja izgleda gotovo identično originalu, a moguće je da ju je čak proizveo i isti dobavljač.

Ovu dugogodišnju praksu su “razotkrili” i kineski korisnici društvenih mreža u aprilu ove godine. Kada je američki predsjednik Donald Trump uveo visoke uvozne tarife i pokrenuo trgovinski spor s Kinom, objave proizvodnih radnika u Kini postale su viralne, pokazujući kako se luksuzni brendovi proizvode u kineskim fabrikama za djelić maloprodajne cijene.

Jann Articek, Forbes Slovenija