Dok se svi bore s visokim cijenama, jedna zemlja pokušava da zaustavi njihov pad

Kineske proizvođačke cijene pale su za 3,6 posto u junu u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najveći pad od jula 2023. godine, jer se intenzivirani rat cijenama širi ekonomijom koja se već suočava sa slabom potrošačkom potražnjom.

Nasuprot tome, indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je za 0,1 posto u junu na godišnjem nivou, prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku (NBS) objavljenim u srijedu. Ovo označava povratak inflacije nakon četiri uzastopna mjeseca deflacije.

Prema anketi Reutersa, ekonomisti očekuju da će CPI ostati nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu.

Bazna inflacija – bez cijena hrane i energije – porasla je za 0,7 posto, što je najveći rast u posljednjih 14 mjeseci, prema podacima NBS-a.

Pad proizvođačkih cijena bio je lošiji od očekivanog, 3,2 posto, prema anketi Reutersa, a prema podacima LSEG-a, to je bio najveći pad od jula 2023. godine. CPI je u deflacijskom trendu od septembra 2022. godine.

Kraj deflacije?

Uprkos ovim podacima, kineski indeks akcija CSI 300 porastao je za 0,19 posto nakon objavljivanja statistike.

„Prerano je govoriti o kraju deflacije u ovoj fazi“, rekao je Zhiwei Zhang, predsjednik i glavni ekonomista u Pinpoint Asset Managementu.

“Zamah u sektoru nekretnina nastavlja slabiti, a kampanja protiv fenomena ‘neijuan’ (‘neijuan’ – interna konkurencija, tj. rat cijenama među proizvođačima) još uvijek je u ranoj fazi.”

Na sastanku o ekonomskoj politici, kojim je predsjedavao Xi Jinping, predsjednik Kine, vladini zvaničnici su kritikovali pretjerana smanjenja cijena od strane domaćih kompanija u pokušaju da privuku potrošače i riješe se viška zaliha – posebno pod pritiskom američkih tarifa, koje ugrožavaju izvoz na najveće svjetsko potrošačko tržište.

Peking je obećao strožu regulaciju agresivnog snižavanja cijena, jer takve strategije ne podstiču potrošnju u većoj mjeri i štete profitabilnosti kompanija. Profit industrijskih kompanija pao je za 9,1 posto u maju na godišnjem nivou – što je najveći pad od oktobra prošle godine.

“Preduzeća treba usmjeriti ka poboljšanju kvaliteta proizvoda i postepenom gašenju zastarjele proizvodnje”, objavile su državne novine, pozivajući se na zaključke sastanka.

Subvencije i upozorenja

Rast potrošačkih cijena u junu djelimično je posljedica programa subvencionirane zamjene kućanskih aparata, elektronike i električnih vozila, rekao je Zichun Huang, ekonomista za Kinu u Capital Economicsu, prema CNBC-u.

Međutim, on upozorava da će ovaj efekat vjerovatno oslabiti u drugoj polovini godine, posebno ako se problem prekomjerne ponude nastavi.

„Ako ponuda robe nastavi premašivati ​​potražnju, trajna prekomjerna proizvodnja značit će nastavak ratova cijenama među proizvođačima“, dodaje Huang.

“Bez snažnijih vladinih stimulansa, teško je izbjeći daljnju deflacionu spiralu.”

Privremeni efekti izvoza

Larry Hu, glavni ekonomista za Kinu u Macquarieju, ističe da je nedavni rast kineskog izvoza privremeno smanjio spremnost vlasti da dodatno stimulišu domaću potrošnju.

“Vlada će čekati dok izvoz ne počne naglo padati”, rekao je Hu.

Kineski izvoz pokazuje otpornost uprkos nepredvidivoj američkoj tarifnoj politici. U maju je izvoz porastao za 4,8 posto, a u aprilu za 8,1 posto, zahvaljujući snažnom izvozu u zemlje jugoistočne Azije, što je kompenziralo gubitke u izvozu u Sjedinjene Američke Države (SAD).