Forbes o 30 godina od genocida u Srebrenici: Sjećanje i strah od novih zločina
11. juli 2025. godine obilježava 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, najstrašnijeg zločina na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Genocid u Srebrenici odnosi se na masakr kada je u julu 1995. godine Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, koja je prethodno bila proglašena „sigurnom zonom“ od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, te brutalno ubila hiljade muškaraca i dječaka, a između 20.000 i 30.000 ljudi (žena, djece i starijih) protjerala iz grada.
Brutalno ubijanje Bošnjaka u Srebrenici od strane vojske Republike Srpske međunarodno je priznato kao čin genocida od strane Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY). ICTY i njegov pravni nasljednik, Međunarodni mehanizam za krivične sudove (IRMCT), procesuirali su 20 osoba za zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine. Ukupno je 16 osoba, uključujući visoke zvaničnike poput Radislava Krstića, Ratka Mladića i Radovana Karadžića, osuđeno za zločine počinjene u Srebrenici.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine. Rezolucija kojom je ustanovljen ovaj dan, a koju su sponzorisale Njemačka i Ruanda, zatražila je od generalnog sekretara UN-a uspostavljanje programa pod nazivom „Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije“, koji bi započeo svoje aktivnosti pripremama za obilježavanje 30. godišnjice 2025. godine. Rezolucija dodatno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz obrazovne sisteme, razvijajući odgovarajuće programe s ciljem sjećanja, sprečavanja negiranja i iskrivljavanja istine, te prevencije budućih genocida.
Obilježavajući 30. godišnjicu genocida, generalni sekretar UN-a António Guterres naglasio je: „Sjećamo se žrtava i odajemo počast hrabrosti preživjelih – uključujući Majke Srebrenice, čija je neumorna borba za pravdu osigurala da genocid bude priznat u pravu i historiji. Ovaj dan nije samo trenutak refleksije. To je poziv na budnost i djelovanje.“ On je dalje dodao: „U vrijeme kada govor mržnje, poricanje i podjele jačaju, moramo čvrsto stajati na strani istine i pravde. Moramo prepoznati rane znakove upozorenja i djelovati prije nego što nasilje zavlada. Moramo poštovati međunarodno pravo, braniti ljudska prava, čuvati dostojanstvo svakog pojedinca i ulagati u pomirenje i mir.“
Tri decenije nakon genocida u Srebrenici, pojavljuju se ozbiljni znaci upozorenja i faktori rizika koji ukazuju na ozbiljnu prijetnju od novih zločina u regiji.
Između ostalog, administracija entiteta Republika Srpska navodno je intenzivirala napore da oslabi autoritet državne vlasti i institucija na državnom nivou, uključujući donošenje zakona koji otvoreno osporavaju nadležnost Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i drugih centralnih tijela. Pravosudni sistem je pod velikim pritiskom. Sistematsko političko uplitanje u pravosuđe ozbiljno ugrožava pravičnu provedbu pravde, a procesuiranje ratnih zločina gotovo je potpuno zaustavljeno.
U posljednjim mjesecima uočeni su trendovi nacionalističke retorike koji vode ka normalizaciji negiranja genocida u Srebrenici. Obrazovni sistemi, političke elite i mediji dodatno podstiču etno-nacionalističke narative, stvarajući plodno tlo za nasilje motivirano mržnjom, što je klasičan uvod u dehumanizaciju i međunarodne zločine. Zločini iz mržnje prema bošnjačkim povratnicima u Republiku Srpsku su u porastu. Nadalje, militarizacija policijskih snaga Republike Srpske — uključujući obuke s ruskim operativcima — izaziva zabrinutost zbog mogućeg formiranja nezakonitih paravojnih jedinica.
Ovi zabrinjavajući trendovi stvaraju uslove koji povećavaju rizik od novih masovnih zločina.
Obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici traži od nas da prepoznamo i suočimo se s ovim zabrinjavajućim dešavanjima, kako se ne bi pretvorila u još jedan val zločina protiv čovječnosti.
Originalni tekst sa Forbes.com.
