Forbes Global 2000 najvećih kompanija: Trumpove tarife još nisu zaustavile rast
Uprkos tvrdnjama Donalda Trumpa da su Sjedinjene Američke Države (SAD) žrtva prevare u trgovinskim sporazumima, globalizacija nastavlja da podstiče rast, kako unutar SAD-a tako i širom svijeta, poboljšavajući ekonomije i životni standard gotovo svake zemlje na planeti.
Tokom prvih pet mjeseci nakon povratka na vlast, Trump je napadao dugogodišnje saveznike poput Kanade, Meksika i Evropske unije, insistirajući da SAD “više neće tolerisati da budu iskorištavane”. Njegov stav prema trgovinskim partnerima bio je više konkurentan nego kooperativan – uveo je ili prijetio uvođenjem oštrih tarifa, opravdavajući to tvrdnjom da te zemlje stvaraju trgovinske deficite kako bi se obogatile na štetu Amerikanaca.
Istina je da radna mjesta u američkoj industriji naglo nestaju od početka ovog stoljeća, osiromašujući industrijske gradove u srcu SAD-a – upravo one koji su mu dali snažnu podršku na izborima. Međutim, teško je tvrditi da je globalizacija bila igra s nultom sumom.
S&P indeks je porastao pet puta u 20 godina
Forbes već 23 godine sastavlja listu Global 2000, rangirajući 2.000 najvećih svjetskih kompanija prema prihodu, profitu, imovini i tržišnoj vrijednosti – dajući jednaku težinu svakom od ta četiri pokazatelja. Prije dvadeset godina, tih 2.000 firmi imalo je ukupnu godišnju prodaju od 21,9 biliona dolara, profit od 1,3 biliona dolara, imovinu od 80,7 biliona dolara i tržišnu vrijednost od 26,6 biliona dolara.
Od tada, brojke stalno rastu. Ovogodišnji rezultati su rekordni: 52,9 biliona dolara prihoda, 4,9 biliona dolara profita, 242,2 biliona dolara imovine i 91,3 biliona dolara tržišne kapitalizacije.
Veliki dio ovog impresivnog rasta dogodio se upravo u SAD-u. S&P 500 je porastao pet puta u protekle dvije decenije. Amerika je dom Walmarta – kompanije s najvećom prodajom u posljednjih 12 mjeseci, Alphabeta – najprofitabilnije kompanije i Applea – najvrjednije kompanije u trenutku prikupljanja podataka. Nvidia, koja je bila 47. na listi, u međuvremenu ju je nadmašila s tržišnom vrijednošću od blizu 3,5 biliona dolara.
Strah od trgovinskog rata
Mnogi lideri najjačih svjetskih kompanija danas strahuju da bi trgovinski rat mogao zaustaviti ovaj rast. Izvršni direktor Walmarta, Doug McMillon, rekao je u maju da će “više tarifa značiti više cijene”. Jamie Dimon, glavni izvršni direktor JPMorgana, posvetio je veći dio svog godišnjeg pisma geopolitičkim problemima prije nego što se uopće obratio svom poslovanju.
„Amerika će biti prva – ali ne samostalno“, napisao je Dimon, aludirajući na Trumpov slogan „Amerika na prvom mjestu“. „Ako se zapadni vojni i ekonomski savezi raspadnu, SAD će neizbježno oslabiti.“
Na Forbesovom samitu ikonoklasta u New Yorku prošle sedmice, milijarderski investitor Ken Griffin rekao je da tarife “imaju visoku cijenu za američke potrošače” i rekao da je “sramota za administraciju” što je napala McMillona zbog upozorenja o rastu cijena.
JPMorgan na vrhu treću godinu zaredom
Upozorenja Jamieja Dimona ne treba ignorisati. JPMorgan je treću godinu zaredom na vrhu liste Global 2000. Dionice banke su porasle za 30% za godinu dana, dok je 100 najjačih američkih kompanija povećalo svoju tržišnu vrijednost u prosjeku za 10,5%. Međutim, 100 najboljih kompanija izvan SAD-a zabilježilo je bolji rezultat – rast od 13,5%.
Od Trumpovog povratka na vlast, S&P je porastao za skromnih 0,59%, dok su evropske i kineske dionice porasle za skoro 20%. Tokom posljednjih deset godina, 100 najvećih američkih kompanija zabilježilo je prinos od 488%, dok je prosjek izvan SAD-a bio 143%.
Ko su vođe?
JPMorgan, s imovinom od 4,4 biliona dolara, jedina je kompanija među prvih 20 po svim pokazateljima. Slijede je Berkshire Hathaway, ICBC (Industrijska i komercijalna banka Kine), Saudi Aramco i Amazon.
Pet od osam najboljih kompanija su banke, iako “veličanstvenih sedam” tehnoloških giganata čine većinu najvrijednijih firmi po tržišnoj kapitalizaciji. Tehnološke kompanije imaju manju imovinu, pa su prema ovom kriteriju rangirane niže.
Banke dominiraju, na listi 328
Najzastupljenije industrije:
| Industrija | Broj kompanija |
|---|---|
| Bankarstvo | 328 |
| Diverzificirane finansije | 134 |
| Osiguranje | 117 |
| Građevinarstvo | 109 |
| Komunalne usluge | 96 |
| IT softver i usluge | 94 |
| Nafta i plin | 93 |
| Materijali | 87 |
| Hrana, piće i duhan | 85 |
| Prijevoz | 84 |
Lista uključuje 134 firme iz finansijskog sektora, uključujući Goldman Sachs, Charles Schwab i Blackstone. Tehnološki sektor predstavlja 186 kompanija, uglavnom iz sektora softvera, hardvera i čipova.
Od 100 kompanija s najvećom imovinom, 88 su banke, osiguravajuća društva ili druge finansijske institucije. Visoke kamatne stope doprinose rastu njihovih prihoda.
Uspon i pad: Nvidia, Disney, Pfizer, BP, Intel
Nvidia se prvi put nalazi među 100 najboljih – skočila je za 63 mjesta na 47. poziciju. Disney i Pfizer su se vratili među 100 najboljih zahvaljujući rastu profita. Ipak, Pfizer je i dalje 60% ispod svog rekordnog nivoa iz 2021. godine.
S druge strane, BP je pao za 374 mjesta – sada je na 421. mjestu, nakon što je profit pao sa 9,2 milijarde na samo 399 miliona dolara. Intel je potonuo sa 107. na 488. mjesto, zbog gubitka od 19 milijardi dolara za 12 mjeseci, otpuštanja 15.000 radnika i restrukturiranja.
Većina kompanija dolazi iz SAD-a i Kine
SAD su i dalje dominantne sa 612 firmi (prošle godine 621), dok Kina, uključujući Hong Kong, ima 317.
Među novim učesnicima na listi su Smithfield Foods (br. 1.383), kompanija za AI-cloud CoreWeave (br. 1.799) i SiriusXM (br. 1.822). Najviše rangirana nova firma je irska Smurfit Westrock (br. 855) – nastala spajanjem Smurfit Kappa i Westrock 2024. godine.
Trumpova deregulacija nasuprot političkoj neizvjesnosti
Bankari se nadaju da će Trumpova najava deregulacije dovesti do većeg broja spajanja i inicijalnih javnih ponuda (IPO), što bi donijelo novu dinamiku na listu. Ali ako se politička konfuzija nastavi, ukupni profiti bi mogli pasti jer će više novca ići u državne budžete kroz carine.
SAD ostaju najmoćnija ekonomija na svijetu, ali na Trumpu i Kongresu je da odluče – da li dodatni porez vrijedi žrtvovati prednosti globalizacije koje Amerika i njeni saveznici uživaju godinama.
Hank Tucker , Forbes
